08/10/2026
IZBORI U BiH – VRIJEME ODGOVORNOSTI I POVJERENJA
Prošla nedjelja donijela je rezultate izbora u Bosni i Hercegovini koje treba sagledati mirno, odgovorno i bez pretjeranog trijumfalizma, ali i bez lažne skromnosti.
Čestitam Darijani Filipović na izboru za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH. Želim joj puno uspjeha, mudrosti i odgovornosti. Ovo je važan trenutak za hrvatski narod u BiH, ali i prilika da se u samom Predsjedništvu pokaže kako se može graditi politika dijaloga, ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja.
Posebno važnom smatram poruku koju je nakon izbora poslao predstavnik najsnažnije hrvatske političke opcije u BiH – da će glavni prioritet biti rješavanje pitanja Izbornog zakona i onemogućavanje preglasavanja hrvatskog naroda.
To je pitanje koje se više ne može odgađati.
Optimalno bi bilo da ključni politički akteri u Federaciji BiH sami, kroz dijalog i dogovor, pronađu održivo rješenje. Istodobno, pojačani angažman Republike Hrvatske mora ostati. Hrvatska ima pravo i obvezu skrbiti o položaju hrvatskog naroda u BiH, koristeći pritom sve legitimne političke i diplomatske mehanizme. To je glavni argument koji smo mi iz DP-a koristili pri donošenju Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH koja predstavlja važan alat diplomatsko-konzularnoj mreži RH i izabranim hrvatskim predstavnicima u pregovorima s predstavnicima drugih dvaju naroda i međunarodnom zajednicom.
Ohrabruje i značajan pad potpore politici Željka Komšića i njegovog kandidata Slavena Kovačevića.
Upravo su Komšićeva politika i koncept koji je godinama predstavljao bili tijesno povezivani s političkim modelom u kojem se pitanje hrvatskog predstavnika pokušava riješiti glasovima većinskog naroda, a ne političkom voljom hrvatskih birača.
Rezultat ovih izbora pokazao je da takva politika više nema onu snagu koju je imala ranije. To ne znači da je unitaristički koncept nestao niti da je pitanje političke ravnopravnosti Hrvata riješeno. Ali znači da je otvoren prostor za drukčiju političku paradigmu – onu u kojoj se legitimno predstavljanje ne smatra prijetnjom, nego temeljem međusobnog poštovanja i stabilnosti države.
Zato želim zahvaliti i onim Bošnjacima koji su svojim političkim izborom pokazali poštovanje prema svojim hrvatskim sugrađanima i njihovom pravu da sami biraju svoje legitimne političke predstavnike.
Tako se gradi povjerenje. Tako se osnažuje međusobno poštovanje. I tako se stvara pretpostavka za zajedničku političku budućnost utemeljenu na partnerstvu, a ne na preglasavanju.
Ipak, ne treba iz ovih izbora izvlačiti zaključak da je unitaristički koncept u potpunosti poražen.
Među izabranim bošnjačkim predstavnicima i dalje su političari koji su proteklih godina otvoreno zagovarali model u kojem se politička prava hrvatskog naroda određuju prvenstveno prema njegovoj brojčanoj snazi. Takav pristup nemoguće je pomiriti s temeljnim načelima na kojima počivaju Daytonski i Washingtonski sporazum – a to je ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Zato je pred nama još mnogo posla.
Hvala svima koji su i prije Domovinskog pokreta, osobito na međunarodnoj razini, godinama radili na tome da pitanje političke neravnopravnosti Hrvata u BiH bude vidljivo i prisutno u međunarodnim institucijama i političkim krugovima.
Sada je vrijeme za sljedeći korak.
Hrvatska politika mora biti snažna, principijelna i odgovorna. Hrvatska diplomacija mora jasno i bez zadrške zastupati legitimne interese hrvatskog naroda u BiH. A hrvatski narod u BiH mora imati pravo birati svoje legitimne političke predstavnike.
Bosna i Hercegovina može dugoročno biti stabilna samo ako njezina tri konstitutivna naroda imaju stvarni osjećaj političke ravnopravnosti, sigurnosti i međusobnog poštovanja.
To nije pitanje pobjede jedne politike nad drugom. To je pitanje opstanka i stabilnosti Bosne i Hercegovine, što je strateški interes Republike Hrvatske.