12/10/2026
𝟑𝟏. 𝐎𝐁𝐋𝐉𝐄𝐓𝐍𝐈𝐂𝐀 𝐕𝐑𝐎 „𝐉𝐔𝐙̌𝐍𝐈 𝐏𝐎𝐓𝐄𝐙“ – 𝐒𝐉𝐄𝐂́𝐀𝐍𝐉𝐄 𝐍𝐀 𝐏𝐎𝐁𝐉𝐄𝐃𝐔 𝐊𝐎𝐉𝐀 𝐉𝐄 𝐎𝐓𝐕𝐎𝐑𝐈𝐋𝐀 𝐏𝐔𝐓 𝐌𝐈𝐑𝐔👍💪
Na današnji dan, 12. listopada 1995. godine, završila su napadajna djelovanja u operaciji „Južni potez“, posljednjoj velikoj pobjedničkoj operaciji Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane. Bila je to završnica dugog i teškog ratnog p**a, obilježenog hrabrošću, zajedništvom i žrtvom hrvatskih branitelja.
Trideset i jednu godinu poslije s ponosom se prisjećamo odlučnosti hrvatskih snaga koje su, nakon „Ljeta ’95“, „Oluje“ i „Maestrala“, nastavile napredovanje u zapadnoj Bosni i stigle nadomak Banje Luke. Ti su vojni uspjesi snažno pridonijeli stvaranju uvjeta za mirovne pregovore i završetak rata u Bosni i Hercegovini.
Posebno mjesto u toj povijesti pripada Splitu, gradu u kojem je potpisan Splitski sporazum i u kojem je bilo sjedište Zapovjedništva Zbornog područja Split, iz kojeg su vođene završne pobjedničke operacije hrvatskih snaga.
🕯️ Danas se s osobitim pijetetom prisjećamo svih poginulih branitelja, među njima Andrije Matijaša Pauka, te svih koji su svoje živote položili u završnim borbama i obrani dostignutih položaja. Iza svake pobjede ostala su njihova imena, njihove obitelji i naša trajna obveza zahvalnosti.
🎥 Pozivam vas da pogledate film o operaciji „Južni potez“, koji smo pripremili u sklopu prošlogodišnjeg obilježavanja njezine 30. obljetnice u Splitu, prema sinopsisu koji sam napisao.
Film je naš doprinos čuvanju uspomene na ljude i događaje koji su obilježili završnicu Domovinskog rata. Pogledajmo ga, podijelimo i približimo mlađim naraštajima da znaju koliko je truda, hrabrosti i žrtve ugrađeno u slobodu i mir.
✍️𝑈 𝑛𝑎𝑠𝑡𝑎𝑣𝑘𝑢 𝑑𝑜𝑛𝑜𝑠𝑖𝑚 𝑐𝑗𝑒𝑙𝑜𝑣𝑖𝑡𝑖 𝑠𝑖𝑛𝑜𝑝𝑠𝑖𝑠 𝑓𝑖𝑙𝑚𝑎.
𝐕𝐎𝐉𝐍𝐎-𝐑𝐄𝐃𝐀𝐑𝐒𝐓𝐕𝐄𝐍𝐀 𝐎𝐏𝐄𝐑𝐀𝐂𝐈𝐉𝐀 „𝐉𝐔𝐙̌𝐍𝐈 𝐏𝐎𝐓𝐄𝐙“
Nakon četverogodišnje velikosrpske agresije, Hrvatska je 1995. godine pokrenula odlučne aktivnosti za oslobađanje svojih okupiranih područja.
U isto vrijeme, BiH je bila na koljenima u područjima koja su bila pod kontrolom Armije BiH. Nakon velikosrpskog genocida nad muslimanskim stanovništvom u Srebrenici, koji svijet nije zaustavio, prijetio je novi vojni slom – Bihać se nalazio na rubu pada, a međunarodna zajednica tražila je rješenje kako zaustaviti još jednu humanitarnu katastrofu.
U takvim okolnostima predsjednik BiH Alija Izetbegović uputio je pisanu molbu predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu, tražeći vojnu pomoć i ulazak Hrvatske vojske na područje BiH.
Tako je 22. srpnja 1995. u Splitu potpisan Splitski sporazum – povijesna Deklaracija o zajedničkoj obrani Hrvatske i BiH od srpske agresije, koja je zadala konačan udarac agresoru, preokrenula tijek rata u Bosni i Hercegovini te omogućila Daytonski mirovni sporazum.
Hrvatska, iako tada još nije oslobodila cijeli svoj teritorij, nesebično je pružila ruku savezništva – prije svega Hrvatima u BiH, ali i muslimanskom narodu, Bošnjacima, u zajedničkoj borbi protiv velikosrpske agresije, što je u tom trenutku odgovaralo i interesima međunarodne zajednice.
Splitski sporazum omogućio je ulazak HV-a u BiH i otvorio put odlučujućim pobjedničkim operacijama združenih hrvatskih snaga, postrojbi HV-a i HVO-a: od „Ljeta ’95“, „Oluje“ i „Maestrala“ do završne operacije „Južni potez“, koja je omogućila Daytonski mirovni sporazum.
VRO „Južni potez“ – povjesnica i ratni put
Operacija „Južni potez“ bila je zajednička napadajna vojno-redarstvena operacija HV-a i HVO-a, izvedena u zapadnoj Bosni od 8. do 12. listopada 1995. godine.
Bila je to posljednja hrvatska vojna operacija, kojom su hrvatske snage došle svega 23 kilometra od Banje Luke.
Ciljevi operacije bili su:
- Razbiti neprijateljske snage i osloboditi Mrkonjić Grad.
- Ovladati komunikacijama Mrkonjić Grad – Banja Luka i Banja Luka – Čađavica.
- Osloboditi Podrašničko polje, hidroelektranu Bočac i planinu Manjaču.
- Osigurati hrvatske snage za prijelaz u obranu i odbijanje mogućeg protunapada s desne obale Vrbasa.
- Oslabiti pritisak srpskih snaga na 5. i 7. korpus Armije BiH i pomoći njihovu napredovanju u dolini Sane.
Kronologija operacije
8. listopada 1995. – početak operacije
Operacija započinje u ranim jutarnjim satima snažnom topničkom pripremom, nakon koje kreće napad pješaštva uz potporu tenkova i oklopa.
Zbog jakog srpskog otpora, zahtjevnog terena i guste magle napredak je bio ograničen, ali neprijateljska obrana počinje popuštati.
9. listopada 1995. – snažan proboj hrvatskih snaga
Već drugoga dana dogodio se snažan proboj hrvatskih snaga.
- 7. gardijska brigada HV-a oslobađa Stupare, a desni bok štitila je 1. bojna 3. gardijske brigade HVO-a, kroz čiji je borbeni raspored uvedena 2. gardijska brigada HVO-a.
- 4. gardijska brigada HV-a oslobađa Podšiljak.
- 1. hrvatski gardijski zdrug (HGZ) oslobađa sela Gornje Grace i Treskavac.
- 126. domobranska pukovnija HV-a osvaja strateške kote Kragljevica i Budim.
Srpska crta obrane urušava se u selu Baraći, gdje su djelovale postrojbe HVO-a – 1. gardijska brigada, 22. diverzantski odred i 60. gardijska bojna – zatim na području Jezera kod Jajca, na kojem je djelovala 3. gardijska brigada, te cijeli prostor na tom potezu do Mrkonjić Grada ostaje prazan.
Istoga dana u borbi kod Podrašnice pogiba stožerni brigadir Andrija Matijaš Pauk, načelnik stožera 4. gardijske brigade, jedan od najpoznatijih vojnih zapovjednika i heroja Domovinskog rata.
10. listopada 1995. – ulazak u Mrkonjić Grad
Hrvatske snage nastavljaju napad uz snažnu topničku potporu.
Dvije srpske brigade povlače se na liniju Vrbas – Crna rijeka – Bjelajce – Mrkonjić Grad – Mala Gradina.
Hrvatske postrojbe koriste njihovo povlačenje i ulaze u središte Mrkonjić Grada te istoga dana izbivaju na Bočac, Dubicu i Čađavicu, kao i na padine Manjače.
11. listopada 1995. – dovršetak napredovanja
Napad se nastavlja prema pravcu Čađavica – Sitnica – poligon Manjača.
- 2. gardijska brigada HVO-a izvodi noćno forsiranje južnim padinama Manjače, s 10. na 11. listopada, i oslobađa šire područje sela Đukalići, a u jutarnjim satima oslobađa HE Bočac.
- 1. gardijska brigada HVO-a osigurava crtu Vrbljanska strana – Dugi Dol.
- 3. gardijska brigada HVO-a drži crtu Kicelj – Crni vrh – Korita.
12. listopada 1995. – završava napadajna operacija
Hrvatska vojska predaje dostignute položaje snagama HVO-a i prelazi u aktivnu obranu.
Bio je posljednji dan rata u BiH.
Zahvaljujući odlučnom udaru hrvatskih snaga, koje su razbile srpske postrojbe, zajedno s partnerima iz Armije BiH oslobodile zapadnu Bosnu i natjerale srpskog agresora za mirovni stol, ostvareni su svi vojno-strateški ciljevi operacije.
Rezultati i učinci
- Oslobođeno je oko 800 km² teritorija – Mrkonjić Grad, HE Bočac i planina Manjača.
- Hrvatske snage još su jedanput pomogle Armiji BiH u slabljenju napadnih djelovanja srpskih vojnih formacija, posebno na području oko Bosanskog Novog i Ključa. Tako su snage 5. i 7. korpusa Armije BiH mogle ostvariti povoljnije vojne položaje u dolini rijeke Sane, Sanskom Mostu i prema Skender Vakufu.
- Hrvatske snage izbile su na 23 kilometra od Banje Luke, u domet dalekometnog topništva.
- Energetski sustav Vrbasa i električna opskrba Banje Luke stavljeni su pod hrvatski nadzor, što je imalo snažan psihološki i strateški učinak.
- Srpske snage u panici se povlače prema Banjoj Luci, a nastaju velike izbjegličke kolone.
- Ovom operacijom hrvatske snage, u združenim aktivnostima s Armijom BiH, očitale su lekciju pobunjenim Srbima, s rezultatima koji su širom otvorili vrata političkim pregovorima o završetku rata na ovim prostorima, što je ostvareno Daytonskim mirovnim sporazumom.
- Podsjećamo kako su hrvatske snage, koje su bile svega 23 kilometra od Banje Luke i imale energetski sustav na rijeci Vrbas pod svojim nadzorom, mogle ući u Banju Luku jer je neprijateljska obrana bila potpuno razbijena, ali su prihvaćeni viši interesi svjetske politike.
Zaključak
Predsjednik Franjo Tuđman o oslobađanju Banje Luke i hrvatskog Podunavlja kazao je:
„Nakon Oluje, Hrvatska je bila u mogućnosti nastaviti operacije za oslobođenje Banje Luke i hrvatskog Podunavlja. To, međutim, međunarodni čimbenici nisu dopustili, prije svega zbog procjena da bi novih 300–500 tisuća izbjeglica iz tih područja stvorilo humanitarni problem, a i radi opasnosti od proširivanja rata zbog mogućeg izravnog uključivanja SRJ u ratni sukob, što bi onemogućilo započete mirovne napore.“
Završne oslobodilačke operacije Domovinskog rata, među kojima i „Južni potez“, označile su konačni kraj velikosrpske osvajačke politike i pobjednički završetak p**a kojim je hrvatski narod izvojevao slobodu i mir.
U samo nekoliko dana, snagom srca, vjere i zajedništva, hrvatski su branitelji oslobodili tisuće kilometara okupiranog teritorija i omogućili da mir ponovno dođe na vrata domova raseljenih i prognanih.
No pobjeda je imala i svoju cijenu jer su u operaciji i očuvanju dostignutih položaja sljedećih dana poginula 42 hrvatska branitelja.
Posljednji poginuli pripadnik Zbornog područja Split bio je Ante Bužančić, pripadnik antiterorističkog voda 72. bojne Vojne policije, a posljednji poginuli hrvatski branitelj u toj operaciji bio je Toni Dragoja, pripadnik 2. gardijske brigade HVO-a.
U samom srcu operacije „Južni potez“, drugoga dana napadnih djelovanja, na području Podrašnice poginuo je i stožerni brigadir Andrija Matijaš Pauk, zamjenik zapovjednika 4. gardijske brigade, junak Domovinskog rata.
Na njegovu oproštaju fra Ignacije Vugdelija izrekao je riječi koje odjekuju u srcima svih hrvatskih branitelja i domoljuba:
„Pao je junak, jedan od brojnih koji kroz ovih nekoliko godina padaju da bismo mi mogli živjeti…
Kad vas sutra vaš sin ili unuk upita ‘što je to bilo 90-ih, kako smo došli do ovoga što imamo’, kažite im jednostavno: ‘Sine, to su ljudi od Boga poslani, vodili narod prema budućnosti, prema sreći’.
A kad budete nabrajali imena onih koji su narod doveli do cilja, nemojte, molim vas, zaboraviti ime Andrije Matijaša Pauka.“
S ponosom, zahvalnošću i tugom prisjećamo se svih poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja. Njihova hrabrost, njihova žrtva i njihova ljubav prema Domovini vječno će živjeti u našem narodu, u slobodi koju su nam darovali i u sjećanju koje nikada ne smije izblijedjeti.
🇭🇷 Vječna slava i hvala hrvatskim braniteljima!
