Fokus Gornja Dubrava

29/10/2026

Čestitamo gradskoj vlasti na revolucionarnom otkriću: isti novac može se politički potrošiti dvaput.

Jednom kad ga dodijelite četvrtima, drugi put kad ga predstavite kao novu priliku za građane. 👏

Naš Vedran Jerković i gradska zastupnica Dina Dogan upozoravaju da se „Daj prijedlog za bolji kvart” financira iz postojećih proračuna četvrti, bez dodatnih sredstava Grada.

Dakle: građanima sudjelovanje, četvrtima račun, gradonačelniku promocija. Baš participativno. 🙃

Gradonačelniče, slobodno nas demantirajte brojkama.

Članak je u komentaru. 👇

27/10/2026

Dupliranje sustava, kompliciranje u rješavanju stvarnih problema na teret građana.
Projekti stoje godinama, vodovodne cijevi pucaju( u dijelovima gdje ima vode, postoje ulice gdje još nije stigla voda), prometnice pune rupa, udubina, ulegnuća šahtova i oštećenih rubnjaka!
Kakvo " buđetiranje", potrebno je provesti osnovne komunalne projekte!

Participativno budžetiranje: tko zapravo plaća projekte?

Gradske četvrti koje nisu pristale na program „Daj prijedlog za bolji kvart” možda su donijele mudru odluku.

Možda vam Grad to nije naglasio, ali novac za ove projekte ne dolazi iz dodatnih sredstava Grada, već se uzima iz budžeta namijenjenog samim gradskim četvrtima. To znači da će se za 100.000 do 200.000 eura financirati odabrani projekti, ali će istovremeno izostati druga, možda i važnija poboljšanja: asfaltiranje ulica, uređenje nogostupa, popravci infrastrukture i parkirališta.

A koliko je cijeli proces transparentan? Ne znamo tko je predlagao projekte ni tko je glasao. Trebamo li jednostavno vjerovati Gradu?

Gornja i Donja Dubrava, Sesvete i Brezovica možda su obranile sredstva za projekte koji se predlažu kroz mjesne odbore i koji odgovaraju stvarnim prioritetima njihovih stanovnika.

Participacija građana ima smisla samo ako je transparentna i ako građanima donosi dodatnu vrijednost, a ne ako se njihovi prijedlozi financiraju na račun drugih nužnih ulaganja u kvart.

24/10/2026

FOKUS I REPUBLIKA NAKON UJEDINJENJA: VANĐELIĆ CENTAR OKUPLJANJA, DEAK PREDSJEDNIK STRANKE

Ujedinili se Fokus i Republika: Vanđelić predvodi novo političko okupljanje!

Zagreb, 24. listopada 2026. – Političke stranke Fokus i Republika održale su konvenciju ujedinjenja, čime je započeo proces pripajanja Republike Fokusu. Taj će proces biti dovršen do kraja godine, kada će Republika prestati djelovati kao samostalna politička stranka, a njezini članovi nastaviti političko djelovanje unutar Fokusa.

Ujedinjenje se temelji na zajedničkim vrijednostima slobode pojedinca, osobne odgovornosti, poduzetništva, učinkovite države i vladavine prava. Cilj je izgraditi snažniju političku opciju koja će ponuditi konkretna rješenja za gospodarski razvoj i kvalitetniji život građana Hrvatske.

Gabrijel Deak, predsjednik Fokusa, istaknuo je:
„Fokus se od početka zalaže za ekonomski slobodniju Hrvatsku s nižim porezima, manje birokracije i manjom, učinkovitijom državom koja odgovorno upravlja javnim novcem. Vjerujemo da građani i poduzetnici najbolje znaju kako raspolagati novcem koji su sami zaradili. Ovim ujedinjenjem dodatno jačamo političku opciju koja će se dosljedno zalagati za više ekonomske slobode, poduzetništva i osobne odgovornosti.”

Damir Vanđelić, predsjednik Republike, poručio je:
„Zamislite Hrvatsku gdje je manje birokracije, gdje je sve jednostavnije, gdje su porezi manji, stanovi jeftiniji, nema uvoza opasnog otpada, a država sigurnija i pravednija. To mi znamo i želimo stvoriti. Na tim načelima ćemo graditi političku alternativu današnjem duopolu. Ovim ujedinjenjem ojačavamo našu terensku prisutnost i širimo naše sposobnosti i ostajemo otvoreni daljem ujedinjavanju i kasnijim koalicijama.”

Fokus i Republika ovim ujedinjenjem žele pokazati da zajednički ciljevi i vrijednosti moraju biti važniji od osobnih ambicija i stranačkih ega. U vremenu političkih podjela, dvije stranke odlučile su staviti razlike sa strane i pokazati da su suradnja, odgovornost i zajedništvo mogući kada postoji jasan cilj. Ujedno pozivaju i druge stranke i pojedince s političkog centra koje dijele njihove vrijednosti da im se pridruže u okupljanju snažne, odgovorne i reformski usmjerene političke alternative.

U skladu sa Sporazumom o ujedinjenju, Republika će se integrirati u Fokus, uz postupno objedinjavanje članstva, stranačkih tijela i komunikacijskog identiteta.
Fokus i Republika zajedničkim djelovanjem žele izgraditi snažniju političku opciju koja će se zalagati za manje birokracije, više slobode i učinkovitiju državu u službi građana.

15/10/2026

SMRT OD TISUĆU REZOVA!

Nastavljamo sa serijalom

Hrvatska je jedinstvena po birokratizaciji poslovanja i nametanju troškova. Pojedinačni zahtjev ili tablica možda ne predstavljaju velik teret, ali kada se takve obveze gomilaju, nastaje smrt od tisuću rezova.

Najnoviji primjer je Fiskalizacija 2.0 početkom 2026. godine, gdje pogrešna KPD šifra na računu može dovesti do izravne kazne. Poduzetnik tako ne snosi samo trošak usklađivanja softvera, nego i rizik sankcije zbog obične administrativne pogreške, što je rigidan tehnički zahtjev kakvog nema nigdje u Europskoj uniji.

Ovakvim birokratskim propisima šaljemo izrazito lošu poruku poduzetnicima, a posebno mladima koji se tek žele okuražiti i izaći na slobodno tržište. Umjesto poticanja inovacija i stvaranja nove vrijednosti, poručujemo im da poslovanje nije natjecanje u kvaliteti, nego neprestano upravljanje rizikom od vlastite države.

Umjesto odvažnosti, u njih od prvog dana usađujemo strah od pogreške te ih tako usmjeravamo prema odustajanju ili odlasku na druga europska tržišta. Vrijeme je da država konačno postane partner koji olakšava rad, a ne kontrolor koji vreba administrativne propuste.

13/10/2026

Kad ne znaju riješiti problem, dignu porez.

Zagrebačka vlast povećava porez na nekretnine s 5 na maksimalnih 8 eura po četvornome metru – čak 60 posto.

Porez može biti dio stambene politike, ali nije njezina zamjena. Bez pouzdanih podataka o tome koji su stanovi zaista prazni, učinkovitog nadzora, brže gradnje i aktiviranja gradske imovine, maksimalna stopa postaje samo još jedan namet.

OECD upozorava da su učinci takvih poreza različiti te da bez ozbiljne provedbe ne moraju sniziti najamnine niti povećati stambenu izgradnju.

Najlakše je proglasiti vlasnike krivcima i poslati im veću uplatnicu. Teže je osmisliti ozbiljnu stambenu politiku. Očito ova vlast ne zna ništa drugo nego dizati poreze – i to odmah na maksimum.

09/10/2026

Dosta je birokracije, kontroliranja cijena i novih administrativnih nameta pod krinkom zaštite građana!
Zato još jednom pozivamo građane da se pridruže prosvjedu sutra u subotu 10.10. u 12h na Zrinjevcu u Zagrebu.

Prilika je ovo da se podsjetimo kako Hrvatskoj treba puno hrabrije preispitivanje postojećih propisa te ukidanje niza nametnutih obaveza koje građanima stvaraju nepotreban administrativni teret, troškove i pravnu neizvjesnost.

Vrijeme je da počnemo propitivati zakone i cijelu šumu administrativnih obveza koje su se godinama taložile bez ozbiljne provjere njihove svrhe, troška i učinka. Povod su, naravno, najnoviji prijedlozi tzv. sidrenih cijena i obveze objave strojno čitljivih cjenika, ali to je samo krajnji rezultat istog socijalističkog razmišljanja kojim je hrvatsko gospodarstvo natovareno stotinama besmislenih i nesrazmjernih propisa posljednjih desetljeća: primjeri uključuju prerigidne pravilnike i zakone o fiskalizaciji, propise o radu, obvezna članstva u komorama, parafiskalne namete, turističke zajednice, stalno nametanje izvještavanja i evidencija, inspekcijske procedure, građevinske dozvole te brojne lokalne pristojbe i administrativne zahtjeve koji su često jedinstveni u EU i svijetu.

Dodatno, ovakvim gomilanjem nepotrebnih administrativnih obveza država raspršuje i ograničene resurse same javne uprave, umjesto da ih usmjeri na ono što građani doista očekuju: učinkovitu provedbu zakona, zaštitu javnog reda i mira, kontrolu granica, borbu protiv kriminala te rješavanje stvarnih problema poput sprječavanja ilegalnog odlaganja otpada.

Zato Hrvatskoj treba sustavno čišćenje regulatornog otpada kao preduvjet za smanjenje poreznog opterećenja i broja zaposlenih u državnom aparatu koji se u posljednjem desetljeću napuhao praktički bez kontrole, unatoč padu broja stanovnika.

Stoga pokažimo vladajućima da želimo manje državnog uplitanja, više slobode i konkurencije te niže troškove za građane i poduzetnike.

Vidimo se na prosvjedu

08/10/2026

06/10/2026

FOKUS ZAGREB: MANJI POREZI, STABILNE KOMUNALIJE I RACIONALNIJE UPRAVLJANJE GRADOM

Dok drugi gradovi smanjuju porezno opterećenje rada, zagrebačka vlast bira suprotan smjer.

Zagreb zadržava stope poreza na dohodak od 23% i 33%, a za 2027. predlaže povećanje poreza na nekretnine s 5 na zakonski maksimalnih 8 eura po četvornome metru godišnje. To nije stopa od 8%, nego povećanje poreza za čak 60%.
To znači da bi za nekretninu od 60 m² koja podliježe oporezivanju godišnja obveza porasla s 300 na 480 eura, a za nekretninu od 100 m² s 500 na 800 eura.

Porez se ne plaća za nekretnine u kojima se stalno stanuje niti za stanove u dugoročnom najmu. Međutim, predloženo povećanje pogodilo bi male iznajmljivače i druge građane koji već plaćaju niz državnih i lokalnih davanja.

Umjesto novih maksimalnih nameta, Fokus Zagreb predlaže racionalnije upravljanje gradskim novcem i postupno porezno rasterećenje građana.

NAŠ PRIJEDLOG:
✅ Ne povećavati porez na nekretnine s 5 na 8 eura po četvornome metru.
✅ Zaštititi male iznajmljivače koje država već opterećuje dodatnim porezima, pristojbama i administrativnim obvezama.
✅ Smanjiti porez na dohodak u dvije faze.
U prvoj fazi smanjiti nižu stopu poreza na dohodak s 23% na 22%.
U drugoj fazi smanjiti je prema 21%, nakon ostvarenih proračunskih ušteda i potvrde stabilnosti gradskih financija.
✅ Uvesti olakšice na komunalna davanja za nove tvrtke, ulaganja i otvaranje radnih mjesta.
✅ Zaštititi financiranje vrtića, škola, socijalnih programa, javnog prijevoza i održavanja grada.

To nije teorija.

U Samoboru, gdje je Fokus na vlasti, niža stopa poreza na dohodak iznosi 18%, a viša 27%. Samobor pritom nastavlja ulagati u vrtiće, škole, sportsku infrastrukturu i druge javne projekte.

U Rijeci, gdje Fokus sudjeluje u vlasti, stope su od 2026. smanjene s 22% i 32% na 20% i 25%. Rijeka tako ima najniže stope poreza na dohodak među četiri najveća hrvatska grada.
Samobor i Rijeka pokazuju da je porezno rasterećenje moguće kada postoje politička volja, jasni prioriteti i odgovorno upravljanje.
Zagreb ima dovoljno velik proračun da postupno smanji porezno opterećenje rada.

Prostor za to treba osigurati kroz:
🔹 učinkovitiju i konkurentniju javnu nabavu
🔹 smanjenje nepotrebnih administrativnih troškova
🔹 profesionalno upravljanje gradskim prostorima, zemljištem i drugom imovinom
🔹 bolju kontrolu troškova Zagrebačkog holdinga
🔹 ukidanje programa koji ne daju mjerljive rezultate
🔹 bolju pripremu i veću realizaciju kapitalnih projekata
🔹 odgovornost za kašnjenja, loše planiranje i rast troškova

Pritom postavljamo jasan uvjet: smanjenje poreza ne smije se poništiti povećanjem cijena vode, otpada, parkiranja, javnog prijevoza ili drugih komunalnih usluga.

Zato Fokus Zagreb predlaže KOMUNALNU ZAŠTITNU KLAUZULU:
🔹 Izgubljeni porezni prihod ne smije se nadoknađivati višim računima građana.
🔹 Svako predloženo poskupljenje mora sadržavati javnu analizu stvarnih troškova.
🔹 Gradska poduzeća prvo moraju provesti i dokazati moguće uštede.
🔹 Građani moraju znati što plaćaju i zbog čega se cijena mijenja.
🔹 Kvaliteta komunalnih usluga mora ostati najmanje jednaka, a cilj mora biti njezino poboljšanje.

Građani ne smiju jednom rukom dobiti niži porez, a drugom skuplje račune.
Zagreb ne treba nove maksimalne namete. Treba gradsku upravu koja zna odrediti prioritete, racionalno upravljati milijardama eura i građanima ostaviti više njihova novca.

Samobor je pokazao da je moguće. Rijeka pokazuje da je moguće i u velikom gradu. Vrijeme je da Zagreb prestane svaki problem rješavati povećanjem poreza i počne ga rješavati boljim upravljanjem.

03/10/2026

30/09/2026

Može li Zagreb drukčije organizirati dio autobusnog prijevoza?

Štrajk u ZET-u otvorio je pitanje koje nadilazi pregovore: treba li se Zagreb za obavljanje svih autobusnih linija oslanjati na jednog operatera?
Monopol nije dobar kad znači da se cijena i kvaliteta usluge nemaju s čime usporediti. Ako građani nemaju drugu mogućnost, loše organizirana usluga može opstati predugo, a prekid rada jednog operatera pogađa velik dio grada. To ne znači da nam treba više nepovezanih sustava karata i linija. Jedinstvena gradska mreža može imati više operatera.
U Londonu javna prometna uprava određuje linije, vozne redove, cijene karata i standarde. Operateri se na natječajima natječu za pravo da odvoze ugovorenu uslugu. Grad pritom prati pouzdanost, a neizvršeni polasci utječu na plaćanje. Za putnike je to i dalje jedan sustav. Sličan način ugovaranja autobusnih linija postoji i u Kopenhagenu.
Zagreb bi mogao početi s nekoliko autobusnih linija. Grad bi odredio trasu, učestalost, jedinstvenu kartu, standard vozila i uvjete rada vozača. Na natječaj bi se mogli javiti ZET i drugi operateri. Nakon pilot-projekta javno bi se usporedili puni troškovi, točnost polazaka, otkazane vožnje i iskustva putnika.
Pritom natječaj ne smije biti utrka u tome tko će najmanje platiti radnike. Prava zaposlenih i pouzdanost usluge moraju biti uvjet, a ne nešto o čemu se naknadno pregovara.
Ovo nije prijedlog za prodaju ZET-a, niti tvrdnja da je privatni operater nužno bolji. Nije ni brzo rješenje za štrajk. To je prijedlog da Zagreb postupno provjeri može li zadržati javnu kontrolu nad prijevozom, a uvesti više odgovornosti i mogućnost usporedbe među onima koji ga obavljaju.