Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas

Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas

Compartilhar

Informações para nos contactar, mapa e direções, formulário para nos contactar, horário de funcionamento, serviços, classificações, fotos, vídeos e anúncios de Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas, Oficial do Governo, Rua Colmera, Dili.

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 17/09/2025

Enkontru KLATU no IOM iha loron 17 setembru 2025,

KLATU ohin hala’o enkontru ho ninia Parseiru Desenvolvimentu IOM (International Organization of Migration) hodi diskute ba asuntu dezenvolve website espesifiku ba Komisaun Luta Anti Trafiku Umanu.

Enkontru refere alem de parte KLATU no IOM envolve mos Diretor Nacional DNTI-MJ hodi diskuti no fahe experiensia oin nusa atu esatabelese Website hodi publika ka fahe informasaun ba komunidade liuliu liga ba risku husi krime tráfiku umanu, atendimentu ba vítima krime tráfiku umanu.

Reprezentante husi IOM Mana Ayu halo introdusaun katak konsultór refere sei dezenvolve website refere durante ninia estadia iha Timor-Leste fulan ida, nia hatutan tan katak ita bele utiliza tempu ne’ebé limitadu no hamutuk ho nia atu dezenvolve website ida ne’ebé util ba KLATU no komunidade en jeral. Durante fulan ida laran, sei halo aprezentasaun ka sorumotu dala lima entre konsultór no KLATU konta hahu husi enkontru ohin loron. Signifika katak sei iha enkontru dala haat tan no semana oin 22 ka 23 setembru Konsultór refere sei informa ba Prezidente KLATU kona-ba progresu dezenvolvementu website refere no konta hanesan enkontru daruak.

Enkontru hirak tuir mai mak haree ba aprezentasaun features, prototype no ikus mai sei entrega website refere ba KLATU.

Iha enkontru ohin loron ko’alia mós konkorda katak KLATU sei prepara dokumentu hanesan Lei liga ba kontra krime tráfiku umanu, organograma KLATU nian Planu ruma ka atividade ruma ne’ebé hala’o ona ka ba futuru mai atu hala’o, PAN KLATU nian, numeru kontraktu ka numeru kontaktu emerjensia ruma karik iha potensia vítima hakarak atu relata kazu ruma.

Konsultór Sr. Naiful rasik nu’udar peritu IT servisu ba area refere iha tinan barak nia laran no esprensia direita ho orgaun entidade Timor – Leste nian sira hanesan MSS, UNDP Timor – Leste, Parlamentu Nasionál Ministériu Interior no IOM rasik. Husi esperensia sira ne’ebé nia iha IOM hakarak aproveita ninia matenek hodi bele fo kontribuisaun ba programa dezenvolvementu website refere.

Objetivu enkontru ohin loron hanesan requirement collection ka hakarak atu rona ema hotu nia hanoin kontribuisaun idea oinsa atu dezenvolve website refere no bazeia ba ideia ohin loron nian mak foin hahu dezenvolve website. Konsultór informa liutan katak nia sei prepara tipu rua (2) husi dezenvolvementu website refere 1. Mak static website no ida fali mak dinámiku website. Static website katak administradór website so prepara informasaun ba kliente atu le’e deit ka one-way communication laiha interativu entre utente ka utilizadór ho administradór website. Segundu website dinámiku mak kriasaun web ida ne’ebé dual way communication ka iha interativu, kliente sira bele fo sira nia hanoin ka sujestaun liu husi hakerek iha website ne’e bele fahe ka share informasaun husi plataforma ida ba plataforma mídia sosiál seluk no bele download informasaun sira be presiza.

Obstakulu; Haree ba kontestu Ministériu Justisa nian katak dadaun Ministériu utiliza hela web static no Sistema web ida ne’ebé la incompatible ka sei nafatin uza web static. Sei hanoin hakarak utiliza web dinámiku, entaun KLATU presiza prepara abilidade, kuñesimentu, rekursu umanu.

Husi rezultadu enkontru ohin loron, Prezidente KLATU Dr. Honório Soares Magalhães ho ninia ekipa konkorda atu dezenvolve static web, prepara mós features, konteúdu, informasaun esensiál sira hanesan Lei no Dekretu Lei liga ba kontra krime tráfiku umanu, uza mós lingua tolu Tetum, Portuguese no Ingles. Iha planu tuir mai mak bele dezenvolve web dinámiku ida ne’ebé compatible.

Prezidente KLATU iha ninia intervensaun final fo apresiasaun ba IOM ne’ebé prepara ona apoiu sira ne’e no nafatin hakarak kolabora ho IOM no parseiru sira seluk iha luta kontra krime tráfiku umanu.


Sorotan

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 01/09/2025

Enkontru KLATU no IOM, loron 01 setembru 2025.

Iha buban sorumutu ne’e, IOM kongratula ba PAN kontra tráfiku umanu ne’ebe produs ona
Husi konteúdu PAN refere,IOM hakarak konfirma ho KLATU oinsa mak IOM bele kontribui iha parte balun husi PAN ne’e iha futuru. Iha tempo badak IOM sei prepara Concept Note 2 no hamutuk ho ekipa KLATU hodi analize antes avansa ba prosesu tuir mai atu involve parte intersante sira inklui doadór sira.

KLATU mós sei oferese dadus atual tráfiku umanu balun ba IOM hodi reforsa elaborasaun Concept Note. Àrea potensial atu kolabora mak iha pillar prevensaun, kapasitasaun rekursu umanu. IOM mós sei fahe concept note ida liga ba asuntu jestaun fronteira, no polítika diaspora ne’ebe lansa ona iha tinan hirak liuba hamutuk ho Ministériu Finansa no implementa ona pontu balun hanesan redusaun kustu transferensia remesa husi nasaun sira be Timor oan sira servisu no horik ba hanesan iha UK no nasaun sira seluk haruka mai Timor – Leste. Redusaun kustu tranferensia hirak ne’e purezemplu antes aplikasaun polítika refere baibain kustru transferensia 25.00 kada transferensia maibe depois de apliksaun polítika remesa ne’e, kliente sira bele selu deit kustu 12.00 USD kada tranferensia osan mai rai laran.

IOM sei haruka konsultór ida semana oin mai hodi apoiu dezenvolve wesite ida espesifiku ba KL ATU iha asuntu kontra tráfiku umanu.

Atu kontinua programa refere, IOM sei hanruk karta ida mai KLATU hodi haree ba No-cost Extension Project hodi finaliza programa refere.
KLATU apresika ba eforsu koletiva hirak ne’e no hein katak iha future mai bele hametin tan kooperasaun entre parte IOM no KLATU mós nakloke ba parseiru internasionál ho nasionál seluk atu kolabora iha kombate krime transnasionál tráfiku umanu.

Sorotan

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 30/07/2025

Komunikadu Imprensa
Loron 30 fulan-Jullu 2025.

Timor-Leste Lansa Planu Asaun Nasionál Hodi Prevene no Kontra Tráfiku Umanu (2026-2030), no Komemora Loron Mundiál Kontra Tráfiku Umanu.

Dili, Timor-Leste – Komisaun Luta Kontra Trafiku Umanu (KLATU), ho apoiu husi UN Women, lansa ona ninia Planu Asaun Nasionál Hodi Prevene no Kontra Tráfiku Umanu 2026-2030, hodi aprezenta
mapamentu nasionál ida atu promove esforsu interajénsia Timor-Leste nian atu prevene no responde ba tráfiku Umanu (TU). Partisipa iha lansamentu ne'e reprezentante liu ema nain 90 husi KLATU, liña ministériu sira, organizasaun sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira.

Planu foun ne'e ninia objetivu mak atu prevene TU, fó prioridade ba protesaun ba sobrevivente sira liu hosi servisu no asisténsia, asegura prosesu ne’ebé efikáz no hametin esforsu koletivu entre parte interesada hotu-hotu atu kombate tráfiku. Planu ne'e dezenvolve liu husi konsultasaun husi fulan Janeiru to'o Juñu
tinan 2025 ho ema na'in 569 husi munisípiu 13 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno, inklui ajénsia ezekusaun lei, Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSS), komunidade no lider lokál sira, lider konfisaun relijioza sira, no ema ho defisiénsia sira atu asegura inkluzaun no reprezentasaun perspetiva oioin iha planu ne’e.

"Bazeia ba pilar-4 husi enkuadramentu internasionál nian: Prevensaun, Protesaun, Prosekusaun no Parseria, PAN ba tinan lima ne’e apela investimentu ne’ebé espesífiku no asaun urjente sira atu hametin koordenasaun inter -ministeriál no kolaborasaun intersetoriál hodi hasa'e komunidade nia konxiénsia kona-ba tráfiku, asegura responsabilidade liuhusi mekanizmu justisa ne'ebé efikáz, no oferese protesaun no apoiu ne'ebé komprensivu no sentradu ba sobrevivente sira, liuliu ba feto, labarik, ema ho defisiénsia sira, traballador migrante sira, no sira seluk ne'ebé iha risku aas liu," Dehan Vise Ministru Justisa Fortalecimento Institucional S. E. Paulo Remédios.

Timor-Leste mak nasaun ida-ne'ebé sai fonte, tranzitu no destinu ba traballador migrante sira. Tráfiku Umanu nu’udar tipu violénsia bazeia ba jéneru no dezigualdade jéneru, ne'ebé agravadu husi fatór sosiokulturál, estruturál no fatór institusionál barak. Ida ne'e kontribui husi vulnerabilidade no espozisaun aas husi feto no labarik-feto sira (no mane no labarik-mane sira) ba tráfiku seksuál, Esplorasaun Seksuál Komersiál (ESK) no esplorasaun traballu. Maske iha prevalénsia ba kazu anekdotál no kazu sira ne'ebé
relata ona, subnotifikasaun (aktu husi la relata) nafatin hanesan bareira krítiku ida. Estigma no ta'uk ba retaliasaun ne'ebé sobrevivente sira hasoru, lakuna sira iha kapasidade institusionál no sistema protesaun ne'ebé la adekuadu, no dadus limitadu mós limita esforsu atu kombate tráfiku.

"KLATU, liu husi lideransa Ministeriu Justisa nian, liu husi kolaborasaun ho reprezentante 13 husi
instituisaun governu no Organizasaun Sosiedade Sivil sira, reafirma ninia kompromisu atu kontra tráfiku liu husi PAN ba TU, ne'ebé ho abut husi kompromisu nasionál, rejionál no globál sira. Ida-ne'e inklui Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Programa Governu Konstitusional IX nian, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030, Planu Estratéjiku Setor Justisa 2011-2030, no instrumentu lejizlativu prinsipál sira hanesan Lei 3/2017 loron 25 fulan-Janeiru kona-ba Prevensaun no luta hasoru tráfiku umanu no alterasaun dahaat ba Kódigu Penál (Lei 3/2017), Kodigu Penál (Dekretu-Lei 19/2009 loron
8 fulan-Abril hanesan altera ona), Lei 11/2017 loron 24 fulan-Maiu kona-ba Migrasaun no Asíliu, no Dekretu-Lei n. 9/2021 loron 30 fulan-Juñu ne'ebé estabelese Komisaun," dehan Prezidente Komisaun, Sr. Honório Aureliano Soares Magalhães.

"TU nu'udar violasaun sériu ba direitus umanus, hamenus dignidade umanu no justisa sosiál. Iha Timor-Leste, grupu vulnerável sira hanesan feto, labarik, foin-sa'e sira mak partikularmente iha risku -vulnerabilidade ida-ne'e agravadu husi susar ekonomia no kiak, oportunidade empregu no edukasaun ne'ebé menus, koñesimentu no informasaun ne'ebé la sufisiente kona-ba migrasaun ne'ebé seguru, no konsiénsia ne'ebé ki'ik kona-ba risku no direitu ba migrasaun.

Nomós, konsulta konjunta ne'e deskobre
katak utilizasaun teknolojia dijitál ne'ebé aumenta hanesan plataforma média sosiál sira atu atinje, rekruta,lohi no esplora vítima potensiál sira. UN Women nafatin kompromitidu atu apoia Timor-Leste hodi promove prevensaun ne’ebé bazeadu iha komunidade no reforsa kapasidade institusionál hodi responde ba tráfiku," dehan Reprezentante UN Women iha Timor-Leste, Sra. Nishtha Satyam.

Atu hetan informasaun liután :

Sr. Honorio Aureliano Soares Magalhães
Diretór-Jerál ba Polítika Justisa no Prezidente KLATU
Ministériu Justisa
Nú. Telemovel: +670 7851 0697
E-mail: [email protected]

Sr. Crisogno da Costa Neto
Tékniku Superiór
Ministériu Justisa
Nú. Telemovel: +670 7723 0148
E-mail: [email protected]

Sr. Jeremias Gomes
Ofisiál Programa Feto, Pás no Seguransa
UN Women Timor-Leste
UN House Caicoli, Dili, Timor-Leste,
Email: [email protected]
Facebook: UN Women Timor-Leste

Sra. Flora Wai Shan Chan
Governance, Peace and Security Programme Analyst
UN Women Timor-Leste
UN House Caicoli, Dili, Timor-Leste,
Email : [email protected]
Facebook : UN Women Timor-Leste



Sorotan

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 24/06/2025

Enkontru Ordinaria Komisaun Luta-Anti Tráfiku Umanu (KLATU).

Dili-Mj, 24 juñu 2025

Agenda ba reuniaun nemak "prepara Planu ba atividade ba 2026 no Prepara planu ba Selebra Loron Mundial Tráfico Humano iha 30 Julho.

Reuniaun refere Lidera hosi Prezidente KLATU no partisipa mós husi Komisáriu/a sira. Iha sesaun dahuluk diskute kona-ba elaborasaun Planu Asaun Anuál KLATU nian ba tinan 2026.

Rezultadu husi diskusaun ne’e mak hamosu planu ida integradu ba kombate krime tráfiku umanu, mak hanesan Formasaun ba autor Investigador sira, Formasaun TOT, Deziminasaun Leis TH nst.

Asuntu segundu mak preparasaun ba Selebrasaun loron TH iha 30 Julho 2025, ba asuntu ne'e komisaun deside iha atividade rua mak hanesan Talkshow iha Mídia elektroniku no workshop ka seminário hodi koalia sobre prevensaun Município Bobonaro.

Média CLCTP

Sorotan

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 20/06/2025

Prezidente KLATU ho ekipa Sekretariadu hala’o sorumutu ho IOM Timor – Leste.

Dili-Mj, 18 fulan Juñu tinan 2025.

Pontu hirak ne’ebé diskute durante enkotru mak IOM reafirma pontu kritíku sira ne’ebé diskute ona iha vizita kortejia ne'ebe representante Estado Indonesia hanesan Wakil Menteri Kemenko Polkam Indonesia ho nia ekipa ne’ebé kompostu mos hosi representante IOM Indonésia nian mai hasoru malu ho Excelência MJ iha loron 9 juñu 2025 liuba.

Iha enkontru ne’e parte rua foka ba Technical Joint Border Discussion, pontu balun husi Bali Process, Implementasaun Global Compact for Migration (GCM) iha nivel nasional to’o iha ne’ebe ona, tanba iha tinan 2026 sei iha revizaun husi nasaun membru sira, reforsa kooperasaun fronteira iha kombate krime tráfiku umanu.

Entretantu parte KLATU ho
IOM iha planu atu koordena ho governu Indonezia hodi fo apoiu ba kapasitasaun rekursu umanu iha àrea kontra krime tráfiku umanu, protesaun ba vítima tráfiku umanu, no maneira identifikasaun no investigasaun krime tráfiku. Inisiativa refere diskute ona iha nivel altu iha enkontru vizita kortejia liuba. Treinamentu refere sei partisipa husi implemenador lei sira, no hirak be halo atendimentu ba vítima sira.

IOM no governu Indonezia nia Inisiativa iha futuru katak hakarak apoia materiál teknolojia balun hodi reforsa kontrolu fronteira inklui movementu ema nian iha liña fronteira.

Liga ba asuntu refere IOM Timor – Leste hakarak kolabora ho KLATU no Ministériu Justisa iha nivel tékniku hodi haree mekanizmu servisu ho efikaz no hamoris hias Nota de Intendimentu entre Timor – Leste no Indonezia liga ba hakat fronteira livre ba komunidade sira iha rai ketan hamoris hias Joint Border Commission.

Daudaun IOM elabora hela ninia Planu Estratéjia ba tinan lima mai. hein katak planu prioridade hirak ne’e sei refleta ba nesesidade governu nian ho nune’e nu’udar parseiru governu nian atu bele kontribui ho efikaz.
Iha pontu ikus husi IOM nian iha sorumutu ne’e mak hakarak kolabora ho KLATU iha implementasaun projetu mekanizmu protesaun ba ema vulneravel sira. Projetu ne’e sei ho durasaun tinan 1 no fundu husi IOM rasik.

Objetivu husi projetu ne’e atu halo peskiza ba situasaun jerál iha kontekstu Timor Leste no diaspora Timor oan iha estranjeiru. Liu husi projetu ne’e, ekipa konjunta sira sei hala’o diskusaun grupu no halo entrevista ba grupu alvu sira no ikus mai sei hala’o diseminasaun ba rezultadu husi peskiza ne’e no rekomensaun sira, Projetu ne’e iha posibilidade ba segundu faze hafoin faze dahuluk remata.

Hanesan Diretór Jerál ba asuntu Polítika Justisa kaer mós pasta hanesan Prezidente KLATU haksolok tebes ho inisiativa hirak no no hato’o ninia prontidaun atu kolabora hamutuk iha futuru.

Governu liu husi Ministériu Justisa la’os deit foin servisu hamutuk ho IOM maibe iha tempu pasadu, IOM nu’udar parseiru di’ak fo apoia iha asuntu tékniku iha àrea oioin inklui iha àrea justisa.

Média CLCTP

Sorotan

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 17/06/2025

Sorumutu entre UN WOMEN no Prezidente KLATU ho ninia ekipa sira iha loron 16 fulan juñu 2025.

Objetivu husi servisu ne’e hodi hare ba progressu elaborasaun Planu Asaun Nasional (PAN) Kontra-Trafiku Umanu.. liu tan ekipa peskizador PAN KLATU nian atu aprezenta ba Komisáriu/a sira iha fulan juñu nian iha biban hanesan atu hala’o sesaun validasaun ba PAN ne’e rasik iha fin de juñu antes aprezenta ba Konsellu Ministru.



Sorotan

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 11/06/2025

Komisaun Luta-Kontra Tráfiku Umanu (KLKTU)

hala'o sorumutu ohin 10 Juñu 2025, iha Salaun Kafetária Ministériu Justisa nian.

Sorumutu ne'e ho objetivu hodi halo diskusaun kle'an ba ezbosu PAN Kontra Tráfiku Umanu (2026-2031). Enkontru refere partisipa husi Komisáriu KLKTU sira ne'ebé mai husi Ministériu relevante sira inklui reprezentante ONG (JSMP no AlfeLA).

Prezidente Komisaun KLKTU aumezmu tempu kaer pasta nu'udar Diretór Jerál Polítika Justisa ba Ministériu Justisa Honório Aureliano mak lidera hela diskusaun refere.

Iha pontu prioritáriu sira hanesan meknizmu prevensaun ba krime tráfiku umanu, protesaun ba vítima sira, prosekusaun ba kazu tráfiku umanu no parseria servisu sai indikasaun sasukat no planea hela atu kanaliza iha Planu Asaun Anuál KLKTU nian ba periodu hirak tuir mai.



Dgpj Ministerio Justica TL
Sorotan

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 22/05/2025

Sorumutu entre UN WOMEN no presidente KLATU ho ninia ekipa sira.

iha loron 22 fulan maiu 2025

Objetivu husi servisu ne’e hodi hare ba progressu elaborasaun Planu Asaun Nasional (PAN) Kontra-Trafiku Umanu.. liu tan ekipa peskizador PAN KLATU nian atu apresenta ba Komisariu/a sira iha fulan juñu nia iha biban hanesan atu hala’o sesaun validasaun ba PAN ne’e rasik iha fin de juñu antes apresenta ba Konsellu Ministru.

Dgpj Ministerio Justica TL

Sorotan

Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 22/04/2025

Krime tráfiku, krime ne’ebé boot iha mundu. Ema mai habosok joven feto no mane sira ho promesa falsu atu hetan servisu ho pagamentu saláriu, maibe, ikus buat sira ne’e bosok, rekrutador sira halo esplorasaun ba potensia vítima hirak ne’e. ne’ebé lalika fiar se rekrutador sira ne’e mai laho kontratu servisu ne’ebé Klara. “Kontrola imi nia an, labele ema seluk mak kontrola imi nia direitu”

Pontu prioritaria ba enkontru KLATU nian

ohin loron 22 abril 2025 mak ekipa konsultor sira kompostu husi membru KLATU no UN Women nian halo aprezentasaun ba progresu elaborasaun PAN kontra-krime tráfiku umanu.
Atu kontribui ba elaborasaun PAN refere ekipa konjunta hala’o ona konsulta publika iha nivel munisipiu sira inklui RAEOA.
Hasoru ona informante xafe sira, hala’o ona mós diskusaun grupu alvu sira iha suku alvu sira no konsegue halibur ona hanoin ka ideia sira.

Iha sesaun refere partisipa husi Komisáriu/a sira mai husi Sekretariadu KLATU, Prezidente KLATU Sr. Honorio Soares Leite Magalhães, Superintendente Polísia Sr. Joao dos Reis Belo, (PNTL) Sra. Ana Paula Marcal (JSMP), Sra. Marcelina Amaral (ALFELA), Sr. Alfredo Abel (Servisu Imigrasaun), Sra. Sandra Solguero (PCIC), Sr. Jacinto Amaral (KLATU) Sr. Crisogno Neto da Costa, (KLATU), Ines da Costa (KLATU).

Komisáriu/a sira fo sira nia apresiasaun no hanoin murak sira iha sesaun ne’e atu hariku liu tan elaborasaun PAN refere. Prezidente KALTU Dr. Honorio Soares Aureliano Magalhães mak lidera sorumutu refere informa katak pontu kritiku hirak be halibur iha sesaun ne’e sai fatór determinante ba ekipa hodi finaliza PAN refere. Prezidente KLATU mós hato’o ninia apresiasaun ba UN Women ne’ebé apoia ona iha prosesu ne’e. Tuir Planu, PAN refere sei finaliza iha fulan Juillu tinan 2025 no espera bele hetan aprovasaun husi Konsellu Ministrus iha fulan hirak tuir mai.

Partisipante sira konkorda katak presiza duni objetivu sira be hakerek iha PAN ne’e mai ho metas, prioridade iha kurtu, mediu no longu praza ida ne’ebé Klara refleta mós pillar haat; prevensaun, protesaun, prosekusaun no parseria liutan, atu kontra krime governu presiza.

Sorotan
Dgpj Ministerio Justica TL

22/04/2025
Photos from Comissão de Luta Contra o Tráfico de Pessoas's post 15/04/2025

14 abril 2025, ekipa UN Women halo sorumutu ida ho Prezidente KLATU iha Sekretariadu KLATU.
UN Women hato’o apresiasaun ba Prezidente KLATU ho ninia ekipa sira iha Komisaun ne’ebé fo ona apoia iha prosesu elaborasaun Planu Asaun Nasional (PAN) kontra krime tráfiku umanu.

Objetivu husi sorumutu ne’e atu esplora progresu elaborasaun PAN kontra tráfiku umanu. Enkontru tuir mai sei hala’o ho membru Komisariu/a sira iha 22 abríl 2025, atu bele rona sira nia hanoin hodi hariku liu tan elaborasaun PAN refere.

Iha biban hanesan mós diskute kona-ba hametin kolaborasaun servisu entre UN Women no KLATU iha setor justisa.

Sorotan

Quer que o seu negócio seja a primeira Serviço Governamental em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Categoria

Endereço

Rua Colmera
Dili

Horário de Funcionamento

Segunda-feira 07:30 - 05:30
Terça-feira 07:30 - 05:30
Quarta-feira 07:30 - 05:30
Quinta-feira 07:30 - 17:30
Sexta-feira 07:30 - 05:30