02/06/2026
𝐃𝐞𝐤𝐥𝐚𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐅𝐢𝐧𝐚𝐥 𝐅𝐑𝐄𝐓𝐈𝐋𝐈𝐍 𝐛𝐚 𝐎𝐫𝐬𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐑𝐞𝐭𝐢𝐟𝐢𝐤𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔
Buibere no maubere tomak,
Bankada FRETILIN rekoñese katak krize enerjia ne’e iha no nia impaktu ne’e real! Nudar Estado nebe’e importa totalmente kombustivel husi rai liur no importa kuaze hotu ai-han konsumu hanesan foz no seluk-seluk tan, Timor-Leste presiza redefini ninia prioridade orsamental hodi halo protesaun imediata ba ita nia rain no povo hosi impaktu krizi kombustivel nebe’e mundu tomak hasoru, no defini estratégia atu oinsá gere rekursos limitado sira ho forma atu garante Timor-Leste ninia sobrevivênsia ba longo prazo.
Los duni, orsamentu retifikativu nebe’e foin aprova dadaun ne’e la foti tan osan husi fundo mina rai maibe’e despeza públika – liu-liu despezas korrentes aumenta, signifika déficit fiscal hetok bot liu tan. Nune’e aumenta mo’os pressaun ba sustentabilidade fiskal iha futuru.
Katak, orsamentu ida ne’e hatudu persistensia vulnerabilidade Timor-Leste nian, espesialmente forte dependensia ba fundo mina rai no kapasidade kiik tebes atu mobiliza reseitas não petrolíferas.
Entretanto medidas polítikas orsamentais nebe’e governu aprezenta mai parlamentu mak medida sira nebe’e predominantemente konjuntural, atu hatán deit sirkunstansias extraordinárias no akomoda necessidades urgentes, la akompanha ho estratégia ida klaru ba médiu no longo prazu.
Tuir lolos Bankada FRETILIN vota Afavor tanba sentido de crise, maibe ami vota Abstensaun, tanba medidas sira ne’ebé Governu aprezenta iha Orsamentu Rektifikativu sei la salva timor husi impaktu krize mundial nian, medida alivia deit maibe la mitiga risku ne’ebe Timor-Leste no nia emar sira hasoru dadaun no iha futuru. Sa tan, ita la hatene bainhira los mak funu iha Mediu Oriente hotu, krizi kombustivel termina.
Bankada FRETILIN hatene katak medida sira ne’e sei la mitiga risku nebe’e Timor-Leste ho nia povo hasoru dadaun no iha futuru, tanba ita la hatene lo-los bainhira mak funu iha mediun oriente hotu no krizi kombustivel termina.
Fó votu abstensaun mos tanba falta transparensia iha ezekusaun antesipada ba medida sira ne’e, liu-liu iha negosiasaun no halo kontratu sosa rezerva kombustivel.
Atu responde krize kombustivel no enerjia, Governu deside ho nonok muda tiha osan, hodi selebra kontratu sosa no subsidia kombustivel. Nune’e, diskusaun no debate ba orsamentu rektifikativu ne’ebe liu dadauk ne’e, muda tiha Parlamentu nia pozisaun hanesan orgaun ho poder lejislador no fiskalizador sai fali orgaun ida tau “karimbu” ba aktu Governu nian ne’ebé kontra Lei Enquadramento Orsamental no Gestaun Finansas Públikas.
Duvida ne’ebe mosu iha publiku, inklui iha Parlamentu ida ne’e maka kona-ba tansparensia, husi prosesu sosa mina, determinasaun preço unitario, negosiasaun kontratu sira, honune’e bele justifika valor 174.3 milloens hodi sosa mina ba EDTL no 42 milloens subsidiu mina ba komunidade ne’ebé Governu aprezenta iha Orsamentu Rektifikativu.
Hanesan komparasaun, durante ne’e atu sustenta produsaun enerjia ba Timor tomak tinan ida nia laran, katak fulan 12, gasta osan másimu liu mak 125 milloens dolar amerikanu maibe agora, ita sosa deit rezerva ba fulan hitu ho osan hamutuk 174.3 millões, mesmu folin mina sa’e liu 50% iha fulan 4 ikus ne’e, desde eskalada funu Iran hasoru Irsael no Amerika, maibe ho kustu ne’ebe Governu hasai hatudu momos iha anomalia no diskirpansia ne’ebe boot.
Tanba laiha transparensia iha negosiasaun no kontratu, mosu deskonfiansa sira hanesan ne’e:
1. Karik kompaña Eto ho nia Parseiru Meridian, aproveita krize hodi espekula konaba disponibilidade mina iha merkadu, nune’e obriga estadu Timor-Leste atu selu ho folin karun dala ida deit. Tanba ita hola mina iha fulan Abril ho folin karun liu husi Kompaña fornesedor sira, maibe to’o agora seidauk iha problema ruma ho disponibilidade mina iha merkadu internasional, mesmu folin mina sei as kompara ho antes funu hahu, maibe mina sei iha nafatin.
2. Karik la’os manipulasaun ka espekulasaun husi empreza fornesedor sira, entaun Governu monu iha pániku, no ho pániku ne’ebé Governu hasoru lori estadu tenki selu karun ho milloens ba milloens. Informasaun lolos to’o agora ita la hetan.
Lei orsamentu rektifikativu ida ne’e mos falun intensaun sira ne’ebé ami hare katak bele sai perigu ba ita nia demokrasia, ba kontrolu resíproku entre orgaun soberania, ba prinsipiu transparensia no prinsipiu prestação das contas. Governu altera lei orsamentu 2026, hodi premite mudansa entre títulu orsamentu bainhira iha estadu emerjensia.
Provizaun Estadu Emerjensia iha lei ordinaria ne’e, primeiru, Inkonstituisional tuir Komisaun A Parlamentu Nasional nia argumentu. Segundu, hamosu duvida, tanba sa Governu preve estadu Emerjensia iha lei ordinaria, até alterasaun ba lei ida ne’ebe nia karater anualidade? Ka Governu ho maioria Parlamentar, iha duni intensaun atu deklara estadu emerjensia hodi restrinje povu nian direitu no kria estadu esesaun ne’ebe bele premite Governu atu atua fora husi prinsipiu estado de direito? La iha esklaresimentu to’o agora.
FRETILIN iha sentidu kona-ba krize, rekoñese krize Internasional ne’e sei narauk. Mapa jeo-estratejia no jeo-politika muda dadauk ona, atake ba multilateralismu no estabilidade mundial nian sai realidade liutan, mundu unipolar amesadu atu hotu no ita bele tama ba mundu multipolar. Nasaun kiik no subdezenvolvidu hanesan Timor-Leste sei la iha imunidade sufisiente atu hasoru krize internasional sira ne’ebé mosu ona no sei mosu mai.
Atu hasoru dezafiu esterior sira ne’e hotu, ita nia istoria hatudu ona, fator interna determina ita nian sobrevivensia no rezistensia. FRETILIN ho konsiensisa klara katak, ho inserteza mundu ohin loron no krize sira ne’ebeé ita sei hasoru tuir mai. Timor-oan presiza hamutuk. Hamutuk la’os atu ukun hamutuk, hamutuk, atu deskobre erru sira ne’ebe ita halo ona, halibur buat diak sira ne’ebe ita halo hamutk ona, no prepara hamutuk medidas foun atu kurize erru sira hodi defende Timor-Leste iha mapa mundial.
Krize ida ne’e tenki serve nuudar momentu ida atu ita kurize medidas sira ne’ebe ita halo ona. La’os deit medida de alivio sira ne’ebe la rezolve problema ho tempu naruk, maibe medidas ne’ebe sei hari kapasidade Timor nian sai rezilente liutan hasoru xóke externa no interna sira.
Aprende husi rai seluk, Nasaun dezenvolvidu sira aproveita husi krize mundial ne’e, muda polítika no planu nasional sira radikalmente. Balun fila ba investe iha rezilensia no sobrevivensia, balun fali buka atu hametin soberania no indepedensia. Sira barak komesa husik ona nostaljia konaba vida fasil husi globalizasaun, merkadu livre, protesaun internasional no prinsipiu respeita mutua.
Timor-Leste presiza hari intendimentu ba kauza sira ne’ebe halo ita vulneravel no urjente atu muda ita nia politika no planu nasional sira. Medidas foun tenki foti ona, husik ona pratika tuan ne’ebe la kore ita nian rain husi vulnerabilidade. Ba situasaun krize ohin loron nian, konkretamente FRETILIN propoin atu ita komesa hanoin hamutuk kona-ba medidas sira hanesan:
1. Trazisaun enerjia fosil ba enerjia renovavel. ita nian dependensia boot ba Enerjia eletrika ne’ebe produs husi Kombustivel halo ita sai Vulneravel tebes bainhira iha krize ruma ka perturbasaun ruma ba cadeia de abastecimento, nune’e ita tenki muda investimentu ba Enerjia Renovalvel hodi hamenus depedensia.
• IX Governu Governu kontinua ona projetu Enerjia Solar, iha Laleia, FRETILIN hanoin katak projetu ne’e estratejiku no ita presiza aselera no eplora nian espansaun.
• Aselera estudu viabilidade no dezenvolvimentu ba Ernegia Eólica, ne’ebe la’o hela iha Larigutu-Viqueque no Oéleu-Bobonaro.
• Kontinua Estudu no dezenvolvimentu ba Energia Hidrica, uluk hahu ona estudu iha Ira-Lalaru iha Lautem iha 2005, nune’e mos iha 2015, Governu hahu Estudu ne’ebe indika mota 5 iha Timor potensia ba hari Barajen, bele kontinua projetu ida ne’e ba fins agrikultura-seguransa alimentar no enerjia.
2. Hari infraestrutura rezerva Nasional Estadu nian no Kapitaliza Timor Gap hodi iha kapasidade ba intervensaun merkadu kombustivel.
Rekomenda kontinua estudu ba dezenvolvimentu sentru rezerva nasional ba mina husi Timor Gap, investe iha kapasidade Timor Gap hodi kompete ba merkadu fornesimentu Konbustivel iha rai laran. Hari parseria ho longo prazu ba fornesimentu Kombustivel, liu husi modalidade Governu ho Governu-G to G.
3. Hasa’e investimentu ba seitor Agrikultura hodi aumentu produsaun no diversifika produtu alimentar. Seitor produsaun no diversifikasaun ai-han tenki hetan fila fali atensaun sériu iha polítka nasional. Investimentu sira hanesan:
• Hari barajen, sei ajuda rezolve problema estruturante balun hanesan, produsaun alimentar tanba iha be sufisiente, fornesementu be-mos ba konumidade, produsaun Enerjia Hidrika.
• Transformasaun agrikultura husi pratika subsistensia ba agrikultura de escala no komersial.
• Istimula merkadu ba produtu agrikula, no hahu industria kiik sira ba transformasaun produtu agrikula.
4. Fila fali ba investe iha capital humanu nudar investimentu ida estratéjiku ba dezenvolvimentu sustentavel. Espesifikamente:
• Hasa’e investimentu iha area edukasaun hodi garante edukasaun ida ho kualidade ba timor-oan sira.
• Mellora prestasaun servisu saúde desde primaria to’o sekundaria. Liu-liu hadok povu husi moras.
• Kombate má nutrisaun, nudar programa prioritariu atu salva jeransaun futuru nia kapasidade no produtividade.
5. Sustentabilidade Fiskal, presiza atu buka solusaun hamutuk ba hetan rendimentu foun no redus despezas supérfulos ka despeza sira la nesesariu. Hahu ho:
• Ita hamutuk buka dalan no modelu ida ba esplorasaun Greter Sunrise, la’os deit kestaun urgullu nasional maibe finanseiramente bele garante vida ida naruk oituan ba Timor-Leste.
• Diversifika ekonomia no fontes foun ba rendimentu nasional, inklui kontinua modernizasaun sistema tributaria ne’ebe ita iha dadauk.
• Redus no halakon despeza sira la nesesariu no todan ba estadu. Kustu administrasaun no funsionalismu públiku ne’ebe boot tebes maibe produsaun no produtividade menus liu.
Bankada FRETILIN vota abstensaun ba Alterasaun Orsamentu 2026 nian, ne’e ho sentidu responsabilidae, katak medida no kustu sira ne’ebe foti presiza iha tranparensia no tenki responde ho forma integradu no ba tempu naruk hodi prepara hasoru konsikuensia husi xóke sira husi liur.
FRETILIN nian pozisaun nafatin nakloke ba dialog, hodi hari intendimentu katak ita presiza foti medidas foun atu prepara Timor-Leste hasoru dezafiu oin-oin. Hakarak husik hela ho klaru katak, ita presiza diskute no buka dalan hamutuk atu prepara-an ba krize ida agora no sira ne’ebe sei mai. Hahu ho medida sira hanesan: Investimentu ba tranzisaun enerjia husi fontes não renovavel ba fontes renovavel, hari kapasidade no infraestrutura ba rezerva nasional hodi proteje ita nia ekonomia no populasaun, hasa’e investimentu iha produsaun ai-han, prioritize investimentu capital humanu no hetan dalan ba hari sustetabilidae fiscal.
Ikus liu, ho sentidu estadu no responsabilidade, ami akompaña no nakloke ba diskusaun orsamentu ba tinan 2027 nian, ho esperansa ida katak politika, planu no prioridade sira iha orsamentu 2027 nian sei bele konsidera proposta sira ne’ebé tuir FRETILIN nudar medidas ne’ebe bele ajuda ita kore-an husi vulnerabilidade no hari nasaun ida rezilente no prospera iha futuru.
Obrigadu, tenho dito.