Government of Samoa

Government of Samoa

Share

Official page of the Government of the Independent State of Samoa. Samoa was the first Pacific nation to gain Independence in 1962.

Samoa's Constitution was established in 1960. It blends traditional and democratic institutions and processes and recognizes the separation of powers (legislature, judiciary and executive). Samoa has a Westminster legal system, like many other Commonwealth countries and is a Parliamentary democracy where its Parliament is elected through universal suffrage every five years. Samoa's court system co

26/06/2026

š€ š…š„š€š‹šŽš…š€ššˆ š“š€š“šŽš” šŽ š“š€ā€™šˆš“š€ā€™šˆ, š„ š“šŽā€™š€š…ÄŖš‹Ä’šŒÅŖ š…šŽā€™šˆ š’š€šŒšŽš€; š.šŒ. š‹š€ā€™š€š”š‹šˆš€š‹š„šŒš€š‹šˆš„š“šŽš€

Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga

ā€˜Aua ia ne’i iā te i matou Le Ali’i e, ā€˜aua ia ne’i iā te i matou, a ia tu’uina atu le vi’iga i lou suafa, ona o lou alofa ma lou fa’amaoni. Se ā le mea ua faimai ai nu’u ā€˜ese, o i fea lo outou Atua, a’o lo matou Atua o lo’o i le lagi lava ia, ua ia faia mea uma ua i ai, i lona finagalo.

O le saunoaga manino lea a le afioga i le Palemia, Susuga i le La’aulialemalietoa Leuatea Polāta’ivao Fosi Schmidt ina ua mae’a manuia le talanoaina o le Tala o le Tupe 2026|27.

E le’i ā€˜alofia le toe momoli o le tu’uālalo tu’usa’o a le afioga i le Ta’ita’i o le Mālō aga’i i le mamalu o le Fono Usu a Samoa, e le gata o le Mālō ae fa’apea fo’i i le Itu Agai ma Faip**e Tuto’atasi, ina ia galulue fa’atasi, ma ia maua le nonofo fealofani, ina ia fai ma fa’ata’ita’iga moni auā se Samoa nonofo fÄ«lēmÅ« ma soifua fetausia’i.

Saunoa La’aulialemalietoa, o le fatu e totō nei e le Palemene, e fua taeao, ma e selesele ai fanau o le lumana’i. O lona uiga, a moni le alofa ma le manatu mauāluga ia sa’oloto ma ola fiafia fanau lalovaoa o Samoa mo ā taeao, o nei e tapena ai lenā ā€˜anofale ina ia mautÅ«.

O le agaga moni o le Mālō, ia fa’amuta ia leaga ua sola, ia fa’atuatuana’i le fetuia’i, fevaevaea’i ma le fe’aina’i, a ia fusi fa’atasi fau o Mālō auā se Samoa ola sa’oloto.

O le isi tu’uālalo a le Palemia i Faip**e uma o le Palemene, ina taofia ia, le so’ona faia pea o fa’asalalauga i luga o ā€˜upega tafa’ilagi, e ta’umāmāina ai le mamalu o le Palemene fa’apea le Mālō Filifilia, a ia tapena finagalo ma laolao lelei manatu, e fa’a*oa ai i le tulaga aloā’ia ma le amanaia, e ala i totonu o le Palemene, e soa ai le p**e, ma fetu’utu’una’i ai le tōfā mo se Samoa ola fiafia.

Na talia fiafia e le afioga i le Ta’ita’i o le Itu Agai, Susuga iā Tuila’epa Lupesoliai Dr. Sa’ilele Malielegaoi le tu’uālalo alofa a le Palemia.
O lona fo’i lea finagalo, ina ia galulue fa’atasi, peita’i na ia talatala manino, o le Itu Agai, e tatau lava ona avatu so latou manatu pe sala ā€˜ese pe talafeagai fo’i, a’o se manatu e momoli fa’afautuaga, ina ia fetu’utu’una’i i ai le tōfā ma fa’ai’uga fai a le Mālō mai lea taimi i lea taimi.

Peita’i, na saunoa manino Tuila’epa, o le lagolago i le Faigāmālō Filifilia, e lē mafai ona ā€˜ave’esea, e tumau pea, ma e lagolagosua lava i le fe’oe’oea’i ma le galulue fetausia’i.

26/06/2026

šÄ€š’šˆš€ š€š‹šŽÄ€ā€™šˆš€ š‹š„ š“š€š‹š€ š…š€ā€™š€š“š€š“š€š” š€š”š“ÅŖ šŽ š‹š„ š“š”šš„ šŸšŸŽšŸšŸ”|šŸšŸ•

Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga

Ua pāsia aloā’ia i le Fonotaga a le Palemene i le vaeluaga o le po o le A*o Tofi, 25 Iuni 2026 i le vaveao o le A*o Faraile, 26 Iuni 2026 le Tala Fa’atatau AutÅ« o le Tupe 2026|27 e tusa lea ma le $1,090,053,981 mo le isi 12 masina.

O lenei Tala Fa’atatau AutÅ« o le Tupe 2026|27, o lo’o fa’alagolago ai le atina’e ma galuega fa’atino a le Mālō i ona itutino ā€˜ese’ese aemaise o fa’amanuiaga mo le atunu’u lautele e pei ona fuafuaina i lenā tausaga fa’aletupe fou.

O le pāsia ai o lenei Tala o le Tupe, o se pine fa’amau lea, o le tutÅ«fa’atasi o Samoa aoao i ona Ta’ita’i, e soālaup**e, fa’atalatalanoa ma fa’atulaga lelei le tamāo’āiga o le atunu’u ina mautinoa e lē a’afia le sā folau o Samoa i le aga’i atu i le lumana’i.

O se galuega na momoli ai le fa’afetai fa’apitoa a le afioga i le Palemia, Susuga i le La’aulialemalietoa Leuatea Polāta’ivao Fosi Schmidt i le mamalu o le Aufaigaluega uma a le Mālō, i lo latou punoua’i ma le finafinau, e tapena fa’afafine to’aga lenei galuega tele, ua mae’a manuia.

O lenei tapenaga tele, na taulāmua ai le afioga i le Sui Palemia, o le Minisitā fo’i o le Matāgaluega o Tupe iā Mulipola Anarosa ā€˜Ale – Molio’o fa’apea le Vaega Mā’oti o Tupe i le atunu’u, ae lagolagosua i ai Ofisa uma o le Mālō, aeā le fa’amalumaluga a le afioga i le Palemia ma lana Kapeneta.

O le ā amata fa’amamaluina le fa’aāogaina o lenei Paketi Fou i le a*o muamua o Iulai 2026 se’ia pa’ia le a*o mulimuli o Iuni 2027.

26/06/2026

š„ š“š”š€šˆ š€š„ šŒš€š”š€ š‹š€š•š€; ā€˜š€š‹š„ šˆ š‹š„ šˆš“š”šŒÄ€š‹ÅŒ š’šˆš”šŒš”

Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga

Ua fa’ailoa manino e le afioga i le Minisitā o le Matāgaluega o Puna’oa Fa’alenatura ma le Si’osi’omaga iā ā€˜Ale Vena ā€˜Ale, ua amata fa’aga*olo fa’atalanoaga mo le fa’amatu’uina mai o le fesoa*oani a Niu Sila mo le Itumālō Siumu e ala i o latou gataifale na fa’aleagaina ona o le va’a na goto ifo i gataifale o Safata.

O le tu’uālalo a le Minisitā i le pa’ia o Siumu, ina ia talimau pea, ma lava le onosa’i, ona e lē itiiti le galuega fa’atino o lo’o faia nei e le Mālō, e ala i soālaup**ega ma fa’atalanoaga fa’avāomālō e saga fa’amautÅ«ina ai lenei fesoa*oani tāua.

Saunoa ā€˜Ale, ia onosa’i tusa pe tuai, a’o le itu mautinoa, e maua lava.

Ua fa’amauina e tusa o le saunoaga a le Minisitā, e 4,200 tagata Siumu o le ā fa’amanuiaina i lenei seleni, a’o le aofa’i o le tupe o lo’o fuafuaina e fa’amatu’u mai, e tusa lea ma le $4.2 Miliona.

E le’o toe mamao, ona fa’aga*olo fo’i lea o le sainia o maliega i le va o le Mālō ma tagata o le Itumālō Siumu auā le taulimaina o ā latou seleni mai lea fa’amanuiaga mai le Mālō Niu Sila.

26/06/2026

š…š€ā€™š€š“š”š‹š€š†š€ š…š€šˆš†š€ š…š€ā€™š€š•š€š„ š…šŽš” šŒšŽ š‹š„ š†š€š‹š”š„Ä€ā€™šˆšš€ šŽ š’š„š‹š„ššˆ šŽ š‹š„ ššŽš‹ÅŒšŠš„š“šˆ šŸ šŒšˆš‹šˆšŽšš€

Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga

Ua folasia manino e le afioga i le Palemia, Susuga i le La’aulialemalietoa Leuatea Polāta’ivao Fosi Schmidt, ua tapena le Mālō mo le fa’atulagaina o le Faiga Fa’avae Fou e lima ta’ita’iina ai le Polōketi 2 Miliona a le Mālō mo Itumālō ta’itasi.

O le silasila mamao a le Mālō, ia tu’uina atu seleni o lenei atina’e mo Itumālō ta’itasi, e fa’atulaga lelei ai i totonu o ā latou Fuafuaga Autasi, ia atina’e ma polōketi e fa’ata’avale ai seleni a le Mālō ma ia mafai ona toe maua mai ai nisi seleni fa’asili mo le Mālō auā lona tamāo’āiga.

Na fa’aālia se finagalo o le afioga i le Faip**e o Lotofaga iā Fiame Naomi Mataafa, ina ia tatau i le Mālō ona fa’atulaga lelei aiaiga fa’ale-Faiga Fa’avae, pe fia pasene o le $2 Miliona i tausaga ta’itasi, o le ā fa’avagavaga mo ni fa’amanuiaga tetele fa’apea a le Mālō e pei ona i ai le $150 mo le toe a’e o fanau i ā’oga.

O lenā mau, ina ia mautinoa ai e so’o se Fono Fa’avae, pasene ua fa’atulaga manino, mo ni fa’amanuiaga po’o fesoa*oani fa’alaua’itele mai le Mālō ina ia laugātasia uma ai tagata.

Peita’i na fa’ailoa manino e le afioga i le Palemia, na afua ona tufatufa le $150, ina ua silasila atu le Mālō ua toe o ni nai masina mae’a le Tausaga Fa’aletupe o lo’o fa’aga*oloina nei, peita’i e le’i taitai mae’a fa’aāoga le $1.8 Miliona o lenā tausaga.

Ma e le’o se ata va’aia lea i le silasila atu a le Mālō, o lona uiga e le’o mana’omia e Itumālō lenā seleni.

Saunoa La’aulialemalietoa, e tatau lava ona lagonaina le leo o le Mālō i totonu o Ofisa o Fono Fa’avae, e tima’i ma fautua, ina ia sologa manuia atina’e mo afio’aga ta’itasi.

O le tali manino lea a le afioga i le Ta’ita’i o le Mālō i se saunoaga a ā€˜Ae’au Leota Tima Leavai, e fa’apea e lē tatau lava i le Mālō ona alalai atu fua i le fa’a*oaina o le seleni a Fono Fa’avae ta’itasi.

Fa’ailoa e La’aulialemalietoa, e tatau ona li’oli’o i saunoaga, ma ia silasila mamao, leaga o lo’o maitau Samoa.

26/06/2026

šŸ—šŸŽ% šŽ š€š“šˆšš€ā€™š„ š€ šˆš“š”šŒÄ€š‹ÅŒ šŽ š‹šŽā€™šŽ š“š€š”š‹Ä€šŒš”š€ š€šˆ š‹š„ šŒ.š–.š‚.š’.šƒ.

Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga

Ua folasia manino e le afioga i le Minisitā o le Matāgaluega o Tinā ma Tama’ita’i, Atina’e o Nu’u ma Agafeso’ota’i iā Moefa’auouo Julius Ah Kui Tafuna’i, e anoanoa’i atina’e mo le soifua manuia o Itumālō ta’itasi, o lo’o fesoa*oani malosi atu ai le Mālō tauala atu i le latou Matāgaluega.

O ia atina’e e tele, e pine fa’amau ai lona taofi, i le telē o le sao o le Mālō mo le soifua manuia ma le soifua mālōlōina o nai o tatou tagatānu’u.

O nisi nei o fa’amanuiaga sa fa’asafua atu e le Matāgaluega, o lo’o manuia ai nai o tatou tagata;

O fesosoani i avanoa sikolasipi mo fanau ā’oga o lo’o a’otauina i Ā’oga Tau Matātā ā€˜Ese’ese, Kolisi Fa’afaifeau fa’apea Kolisi Mauāluluga. O lea galuega alofa, ua nātia ai le toe alagaina o se finauga, e afua ona ua lē i’u manuia a’oa’oga a fanau, ina ua lē gafatia e mātua ona fa’atupeina o latou piliā’oga.

E le gata i lea, ae ua tu’uina atu fo’i fesoa*oani i Ofisa o Fono Fa’avae, mo le fa’atupeina o nisi o galuega toe fa’aleleia mo aseta tāua a le Mālō, e aofia ai le fa’aleleia o faleā’oga, hall mo ā’oga, faleui ina ia mamā ma matagofie i taimi uma, tausia o le si’osi’omaga soifua mālōlōina, fausia o ni faletusi, fa’atupeina o ni laulau ma nofoa mo faiā’oga ma fanau, fausia o fale’aiga [canteen] ma nisi.

O le tasi o vaega tāua o le Polōketi Miliona, o le toe fa’aleleia lea o nisi o auala i totonu lava o afio’aga aeā le fausia o fale komiti fa’apea le tapu’eina o le Suāvai mamā.

O le isi vaega, o le tu’uina atu lea o fesoa*oani tatau mo le ā€˜Aufaifa’ato’aga, ā€˜Aufailafumanu ma le ā€˜Aufaifaiva e aofia ai va’a ā€˜alia fagota ma isi.

Unā’ia o le toe fa’aolaola o measina a Samoa, e ala i le gaosia o meataulia ma toe fa’a’i’ila le galuega a tinā ma tama’ita’i sa masani a’i, e ala lea i fale lalaga aemaise fo’i o ta’aloga fa’aSamoa moni e pei o le kirikiti Samoa.

E le gata i lea, a’o le fa’atula’iina pea o fesoa*oani talafeagai mo Pisinisi Lāiti aemaise fesoa*oani mo i latou e i ai a’afiaga tumau o le soifua.

Ae fa’apea ai ma le fa’amapu’eina o tu ma tatou measina e pei fo’i ona fa’avasegaina i le vaitau tonu o le tuto’atasi. Aeā malosi’aga fa’afouina.

Ua laulauina e le afioga i le Minisitā nei fa’amuamua i le agaga mauāluga, ia opogi fa’atasi ma ia maua le agaga o le fe’oe’oea’i, e manuia ai Samoa.

26/06/2026

šŸ–šŸŽ% šŽ š“š”šš„ šŒš€š”š€ š€ š’š€šŒšŽš€ šŒš€šˆ š‹š„ šŒš€š“Ä€š†š€š‹š”š„š†š€ šŽ š“šˆš”š“š„ šŒš€ š“š”šš„ šŒš€š”š€

Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga

O se mitamitaga lenei i le afioga i le Minisitā o le Matāgaluega o Tupe Maua iā Pauga Talalelei Pauga, ona o le ausia lea o le 80% o tupe maua a le Mālō i lenei Tausaga Fa’aletupe o le ā fa’ai’uina i totonu o le 11 masina, le $282 Miliona.

I lenā seleni tusa lea ma le 40% o lea tupe maua na aoina mai lea i auaunaga uma na feagai ma le Matāgaluega o Tupe Maua a’o le isi 60% o seleni aoina mai le tautua a le Matāgaluega o Tiute.

Ua fa’amauina e le Minisitā, i lana saunoaga i totonu o le Palemene, o le $81 Miliona o ia tupe maua na aoina mai lafoga mai pisinisi, kamupanÄ« ma pa’aga.

O le isi $96 Miliona na aoina mai i lafoga a le aufaigaluega a le Mālō, o le isi $20 Miliona, a’o le isi $78 Miliona mai lafoga o taumafa fa’atasi ai ma le $2.6 Miliona mai tupe maua i le lesitalaina o pisinisi.

Na ta’utino le afioga iā Pauga, o le ā fa’atupula’ia le seleni aoina a le Mālō i le Tausaga Fa’aletupe Fou o le ā amata nei, pe afai e galulue fa’atasi le aufaigaluega a le Mālō ma le aufaipisinisi i totonu o le atunu’u.

O le va’ai mamao e ono ausia le $360 Miliona i le Tausaga Fa’aletupe 2026 | 2027 ma ua i ai le va’aiga mamao o le ā ausia le $30 Miliona i le masina.

Saunoa manino Pauga, o le ā poupou ma matimati galuega uma a le Matāgaluega, ina ia mautinoa e atoatoa i le silia i le 100% le tautua e ala i tupe aoina mo lafoga maua a le Mālō.

26/06/2026

š’š€šŒšŽš€ā€™š’ šš„š–š„š’š“ šŽšŒšš”šƒš’šŒš€š

By: Jasmine Netzler

Former Supreme Court Justice Vui Clarence Nelson is Samoa’s new Ombudsman.

His appointment to the position was announced by Prime Minister La’aulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt after Parliament passed the 2026/2027 Budget on the evening of Thursday, June 25, 2026.

Vui was appointed to the Bench as a District Judge in 2000 and eventually moved up to the Supreme Court in December 2006.

It was not until November 2021 that he was appointed Senior Supreme Court Judge, a position he held until the day of his last sitting on Thursday morning.

With over two decades of service to the Judiciary, Vui has had a very distinguished career.

In 2014, he was the first Pacific Islander to be appointed to the United Nations Committee on the Rights of the Child, an honourable posting not just for Samoa but the whole of the Pacific.

Then, in 2023, Vui received an honorary degree from Canterbury University in New Zealand, in recognition of his work as a trailblazer for judicial reform and an international advocate for the rights of children and young people.

He received an Honorary Doctorate – Doctor of Laws from Te Whare Wānanga o Waitaha | University of Canterbury at a graduation celebration to be held at the Christchurch Arena in early April that year.

Vui was bestowed an Honorary Doctorate – Doctor of Laws from Te Whare Wānanga o Waitaha | University of Canterbury at a graduation celebration to be held at the Christchurch Arena in early April.

In an official post on the Ministry of Justice and Courts Administration’s social media page, the post said his final sitting was attended by his beloved wife, children and family members,
together with the Attorney General and members of her Office, members of the Samoa Law Society, the Acting Commissioner and members of his staff, as well as the Chief Executive Officer and Registrar of the Courts, Papali’i John Taimalelagi Afele, his Executive team and staff of the Ministry of Justice and Courts Administration.

ā€œIt was an emotional and memorable occasion, with many saddened to witness the end of such a remarkable chapter in the history of Samoa’s Judiciary,ā€ read the post.

Adding that, ā€œAfioga Vui Clarence Nelson is truly one of the finest and most distinguished judges ever to serve in the Judiciary of Samoa.ā€

ā€œHis wisdom, compassion, and unwavering commitment to justice have left a lasting legacy that will continue to inspire generations to come. It is with great sadness that we see him leave the Bench and the Judiciary of Samoa.ā€

ā€œOn behalf of the Minister of Justice, the Associate Minister, the Chief Executive Officer/Registrar of the Courts, and all staff of the Ministry of Justice and Courts Administration, we extend our heartfelt gratitude and deepest appreciation to Afioga Vui Clarence Nelson for his exceptional service to Samoa.ā€

Vui’s appointment was acknowledged also by the leader of the opposition party, the Human Rights Protection party – Tuilaepa
Sailele Malielegaoi.

He pointed out in parliament that Vui was a father, an educated father, was a judge, and there was no doubt that his appointment and decisions as Ombudsman would be handled justly.

26/06/2026

š’šˆš‹š€š’šˆš‹š€ š‹š„ šŒÄ€š‹ÅŒ šˆ š€š”š€š‹š€ š„ šŒš€š”š€ š”šŒš€ š€šˆ š‹š€š…šŽš†š€ š€šŽšˆšš€ šŒš€šˆ ššˆš’šˆššˆš’šˆ šˆ š‹š„ š€š“š”šš”ā€™š”

Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga

O le tasi lenei lu’itau tele o feagai pea ma le Mālō tauala atu i le Matāgaluega o Tupe Maua, e ala i le aoina mai o lafoga a pisinisi ta’itasi i le atunu’u.

O le isi lenei fa’alagolagomaga malosi i tupe maua aoina mai a le Mālō i tausaga ta’itasi, o seleni mai lafoga o lo’o fa’ae’eina atu i luga o oloa ta’itasi fa’atasi ai ma lafoga a tagata faigaluega ma pisinisi lesitala fa’apea tiute o oloa.

Peita’i, o le auala na tapena e le Mālō ua fa’aigoaina o le T.I.M.S. o se avanoa e mafai ai ona mata’itÅ« ma fa’atulaga lelei ina ia mautinoa pe fia le aofa’i o fa’atau a pisinisi ta’itasi i tausaga uma, ma ia mafai ona sa’o lelei le lafoga e tu’uina mai i le Mālō e aunoa ma se pelogia e se pisinisi.

O le isi lea atugāluga o le Mālō, ma o lo’o matuā silasila loloto lava i ai le Minisitā o le Matāgaluega o Tupe Maua iā Pauga Talalelei Pauga i le auala e mafai ai ona tineia le pelogia pea e nisi o pisinisi, ma le fa’apa’ole ona tu’uina mai lafoga sa’o a nisi o KamupanÄ« aga’i i le Mālō.

Ua fa’ailoa manino e Pauga, e silia i le $5 Miliona le seleni sa fa’aalu e le Mālō e fa’atauina mai ai lenei aseta tele, i le naunauta’iga atoa, ia āoga ma ia telē se seleni aoina mai mo le tamāo’āiga o Samoa.

Ua fa’amauina e le Matāgaluega o Tupe Maua, e 5,300 KamupanÄ« lesitala i le atunu’u peita’i e na’o le 600 pisinisi ua ausia le $200,000 o tupe maua i tausaga ta’itasi ma ua mafai ona lesitala aloā’ia i le T.I.M.S. peita’i e na’o le 160 pisinisi o lo’o mulimulitu’i ma usitā’ia ta’iala o lea auaunaga a le Mālō.

O le isi 440 pisinisi, e le’o mulimulitā’ia ta’iala ma faiga fa’avae i le fa’aāogaina tatau o lea aseta tāua a le Mālō, e ala i le iloa tonu o ā latou oloa o lo’o fa’atauina i a*o ta’itasi e aofia ai ma lafoga e tatau ona sau sa’o i totonu o le Mālō.

O le isi lea vaega na fa’aālia ai nisi o finagalo o Faip**e o le Palemene, e ala lea i le fa’ailoa manino o latou taofi, e tatau lava i le Mālō ona matuā fa’amalosia le pitolā’au a le aufaigaluega a le Mālō, e silasila toto’a ai po’o ai le pisinisi e le’o usita’i i ta’iala o tu’uina atu.

Pe ā fua i le saunoaga a le afioga i le Minisitā o le Matāgaluega o Tupe Maua, na ia talatala manino ai, e taugatā ma anagatā le fa’atupeina o lenei aseta tele a le Mālō – T.I.M.S. e pei ona fa’amauina le $70,000 na fa’amatu’u atu e le Mālō mo galuega toe fa’aleleia o lea auaunaga tāua.

Ua ta’utino le Minisitā, e le’o atoatoa le galuega o fa’atinoina nei e le Matāgaluega, ae silisili ai ona leai se lagolago a nisi o pisinisi, ua mafua ai ona nānā le tala moni i le fa’ailoa manino o lafoga sa’o o lo’o aoina auā lo latou sao mo le atina’ega o le tamāo’āiga o Samoa mo nei ma le lumana’i.

O le isi itu na fautuaina ai e Faip**e o le Palemene iā Pauga ma le Ofisa Mamalu, ina ia taga’i pe lē ua mauāluga tele le seleni fa’atapula’a e mafai ai ona tatau le aoina o lafoga a i latou nei, ae le fa’apafala loa, a ia fa’amalosia le i ai uma o pisinisi i totonu o lea auaunaga, o le sao fai fa’atasi lea mo le atina’e o Samoa.

Photos from Savali Newspaper's post 26/06/2026
26/06/2026

š“Ä€šÄ€ šŒš”š€šŒš”š€ š’š„ š…š€ā€™š€š“š€šÄ€š†š€ šŒš€šˆ š‹š„ šŒ.š„.š‚. šŒšŽ š’šŽā€™šŽ š’š„ š…š€š‹š„Ä€ā€™šŽš†š€ š…šŽš”

Tusia: Taunuuga Toatasi

Ua folasia e le Afioga i le Minisitā o le Matāgaluega o Ā’oga ma Aganu’u nisi o Ta’iala fou e aiaia ai le fausia o ni fale ā’oga fou.

O le Fonotaga a le Palemene i lenei vaia*o, sa saunoa manino mai ai le Afioga i le Minisitā o le Matāgaluega o Ā’oga ma Aganu’u iā Aiono Dr. Alec Ekeroma, i le tu’utu’uga ua fa’ata’atia e le Matāgaluega mo afio’aga aemaise o Itumālō o lo’o fuafua e fausia ni o latou faleā’oga fou.

Saunoa le afioga i le Minisitā;

ā€œE fa’amanatu i le mamalu o Faip**e o le Fono Usu a Samoa aemaise o le atunu’u, e tatau ona avatu se fa’atanaga a le Matāgaluega ona fa’ato’ā mafai lea ona fausia ni faleā’oga fou.

ā€œO lo’o mata’itÅ«ina pea e le Matāgaluega, e i ai ā’oga ua to’agaogao fanau ā’oga, ma e tatau ona fa’atalanoa le tapuni ma tu’ufa’atasi ma isi ā’oga lata mai.

ā€œE tatau ona fa’a*oa*oa lelei a tatou aseta ma tatou faiā’oga i ā’oga e mo’omia ma talafeagai.

ā€œO lea ua ta’atia mai le talosaga a Vaisigano #2 mo se latou lālā o le Iunivesite, i le vaega o fefa’atauā’iga.

ā€œO le fautuaga, e tatau ona fa’apepa mai le talosaga, talatala mai i le talosaga, pe fa’apefea ona fa’atupe, to’afia fanau o le ā a’o’oga ai, o le ā le scope o le curriculum, e to’afia se ā€˜aufaipisinisi o le ā faipa’aga ma le ā’oga fou.

ā€œO lenā ua i ai ā’oga i Savai’i, o lo’o mafai ona latou fa’afoea a’oa’oga fa’amatātā ā€˜ese’ese [T.V.E.T.], a’oa’oga fa’akamuta, ā€˜eletise, palama e aofia ai le Kolisi o le Itu o Tane, Itu Asau, Alofi o Taoa, Mata’aevave ma le Kolisi o Amoa.

ā€œO le ta’iala lava latou mo le fa’atupeina o ā’oga fou ma potu ā’oga fou, e pa’ū tonu lava i le Fono Fa’avae, Komiti o Ā’oga, P**e Ā’oga, P.T.A. ma le mamalu o le itumālō, latou te sā’ilia pa’aga e fa’atupeina ma ā€˜ave i ai talosaga.

ā€œO le matāfaioi fo’i a le Fono Fa’avae ma le Komiti o Ā’oga, o le sa’ili ma fa’amautÅ« se fanua e fausia ai le faleā’oga fou aemaise o tapenaga mo’omia.

ā€œO le faleā’oga fou a le St. Paul Academy i Tafa’igata ma le Kolisi o Ālataua i Sisifo, o le ā fa’atupeina e le foa’i mai Amerika, ma o lo’o fa’atalanoa nei fesoa*oani e le Mālō.

ā€œO lo’o i ai le fuafuaga e amata le galuega mo le faleā’oga fou i Tafa’igata i le masina fou. Ae o lo’o fesoa*oani mai fo’i isi a tatou pa’aga, Saina, Iāpani, Siāmani ma isi lava o tatou pa’aga mo atina’e, mo le fa’atupeina o isi a tatou atina’e.ā€

Want your business to be the top-listed Government Service in Apia?

Click here to claim your Sponsored Listing.

Location

Telephone

Address

Apia