26/06/2026
š š
ššššš
ššš ššššš š ššāšššāš, š ššāšš
ÄŖšÄšÅŖ š
šāš ššššš; š.š. ššāššššššššššššššš
Tusia: PesetÄ Tusiga Taofiga
āAua ia neāi iÄ te i matou Le Aliāi e, āaua ia neāi iÄ te i matou, a ia tuāuina atu le viāiga i lou suafa, ona o lou alofa ma lou faāamaoni. Se Ä le mea ua faimai ai nuāu āese, o i fea lo outou Atua, aāo lo matou Atua o loāo i le lagi lava ia, ua ia faia mea uma ua i ai, i lona finagalo.
O le saunoaga manino lea a le afioga i le Palemia, Susuga i le Laāaulialemalietoa Leuatea PolÄtaāivao Fosi Schmidt ina ua maeāa manuia le talanoaina o le Tala o le Tupe 2026|27.
E leāi āalofia le toe momoli o le tuāuÄlalo tuāusaāo a le afioga i le Taāitaāi o le MÄlÅ agaāi i le mamalu o le Fono Usu a Samoa, e le gata o le MÄlÅ ae faāapea foāi i le Itu Agai ma Faip**e Tutoāatasi, ina ia galulue faāatasi, ma ia maua le nonofo fealofani, ina ia fai ma faāataāitaāiga moni auÄ se Samoa nonofo fÄ«lÄmÅ« ma soifua fetausiaāi.
Saunoa Laāaulialemalietoa, o le fatu e totÅ nei e le Palemene, e fua taeao, ma e selesele ai fanau o le lumanaāi. O lona uiga, a moni le alofa ma le manatu mauÄluga ia saāoloto ma ola fiafia fanau lalovaoa o Samoa mo Ä taeao, o nei e tapena ai lenÄ āanofale ina ia mautÅ«.
O le agaga moni o le MÄlÅ, ia faāamuta ia leaga ua sola, ia faāatuatuanaāi le fetuiaāi, fevaevaeaāi ma le feāainaāi, a ia fusi faāatasi fau o MÄlÅ auÄ se Samoa ola saāoloto.
O le isi tuāuÄlalo a le Palemia i Faip**e uma o le Palemene, ina taofia ia, le soāona faia pea o faāasalalauga i luga o āupega tafaāilagi, e taāumÄmÄina ai le mamalu o le Palemene faāapea le MÄlÅ Filifilia, a ia tapena finagalo ma laolao lelei manatu, e faāa*oa ai i le tulaga aloÄāia ma le amanaia, e ala i totonu o le Palemene, e soa ai le p**e, ma fetuāutuāunaāi ai le tÅfÄ mo se Samoa ola fiafia.
Na talia fiafia e le afioga i le Taāitaāi o le Itu Agai, Susuga iÄ Tuilaāepa Lupesoliai Dr. Saāilele Malielegaoi le tuāuÄlalo alofa a le Palemia.
O lona foāi lea finagalo, ina ia galulue faāatasi, peitaāi na ia talatala manino, o le Itu Agai, e tatau lava ona avatu so latou manatu pe sala āese pe talafeagai foāi, aāo se manatu e momoli faāafautuaga, ina ia fetuāutuāunaāi i ai le tÅfÄ ma faāaiāuga fai a le MÄlÅ mai lea taimi i lea taimi.
Peitaāi, na saunoa manino Tuilaāepa, o le lagolago i le FaigÄmÄlÅ Filifilia, e lÄ mafai ona āaveāesea, e tumau pea, ma e lagolagosua lava i le feāoeāoeaāi ma le galulue fetausiaāi.
26/06/2026
šÄššš šššÄāšš šš šššš š
šāšššššš šššÅŖ š šš šššš šššš|šš
Tusia: PesetÄ Tusiga Taofiga
Ua pÄsia aloÄāia i le Fonotaga a le Palemene i le vaeluaga o le po o le A*o Tofi, 25 Iuni 2026 i le vaveao o le A*o Faraile, 26 Iuni 2026 le Tala Faāatatau AutÅ« o le Tupe 2026|27 e tusa lea ma le $1,090,053,981 mo le isi 12 masina.
O lenei Tala Faāatatau AutÅ« o le Tupe 2026|27, o loāo faāalagolago ai le atinaāe ma galuega faāatino a le MÄlÅ i ona itutino āeseāese aemaise o faāamanuiaga mo le atunuāu lautele e pei ona fuafuaina i lenÄ tausaga faāaletupe fou.
O le pÄsia ai o lenei Tala o le Tupe, o se pine faāamau lea, o le tutÅ«faāatasi o Samoa aoao i ona Taāitaāi, e soÄlaup**e, faāatalatalanoa ma faāatulaga lelei le tamÄoāÄiga o le atunuāu ina mautinoa e lÄ aāafia le sÄ folau o Samoa i le agaāi atu i le lumanaāi.
O se galuega na momoli ai le faāafetai faāapitoa a le afioga i le Palemia, Susuga i le Laāaulialemalietoa Leuatea PolÄtaāivao Fosi Schmidt i le mamalu o le Aufaigaluega uma a le MÄlÅ, i lo latou punouaāi ma le finafinau, e tapena faāafafine toāaga lenei galuega tele, ua maeāa manuia.
O lenei tapenaga tele, na taulÄmua ai le afioga i le Sui Palemia, o le MinisitÄ foāi o le MatÄgaluega o Tupe iÄ Mulipola Anarosa āAle ā Molioāo faāapea le Vaega MÄāoti o Tupe i le atunuāu, ae lagolagosua i ai Ofisa uma o le MÄlÅ, aeÄ le faāamalumaluga a le afioga i le Palemia ma lana Kapeneta.
O le Ä amata faāamamaluina le faāaÄogaina o lenei Paketi Fou i le a*o muamua o Iulai 2026 seāia paāia le a*o mulimuli o Iuni 2027.
26/06/2026
š šššš šš šššš šššš; āššš š šš ššššÄšÅ ššššš
Tusia: PesetÄ Tusiga Taofiga
Ua faāailoa manino e le afioga i le MinisitÄ o le MatÄgaluega o Punaāoa Faāalenatura ma le Siāosiāomaga iÄ āAle Vena āAle, ua amata faāaga*olo faāatalanoaga mo le faāamatuāuina mai o le fesoa*oani a Niu Sila mo le ItumÄlÅ Siumu e ala i o latou gataifale na faāaleagaina ona o le vaāa na goto ifo i gataifale o Safata.
O le tuāuÄlalo a le MinisitÄ i le paāia o Siumu, ina ia talimau pea, ma lava le onosaāi, ona e lÄ itiiti le galuega faāatino o loāo faia nei e le MÄlÅ, e ala i soÄlaup**ega ma faāatalanoaga faāavÄomÄlÅ e saga faāamautÅ«ina ai lenei fesoa*oani tÄua.
Saunoa āAle, ia onosaāi tusa pe tuai, aāo le itu mautinoa, e maua lava.
Ua faāamauina e tusa o le saunoaga a le MinisitÄ, e 4,200 tagata Siumu o le Ä faāamanuiaina i lenei seleni, aāo le aofaāi o le tupe o loāo fuafuaina e faāamatuāu mai, e tusa lea ma le $4.2 Miliona.
E leāo toe mamao, ona faāaga*olo foāi lea o le sainia o maliega i le va o le MÄlÅ ma tagata o le ItumÄlÅ Siumu auÄ le taulimaina o Ä latou seleni mai lea faāamanuiaga mai le MÄlÅ Niu Sila.
26/06/2026
š
šāššššššš š
šššš š
šāšššš š
šš šš šš šššššÄāššš š šššššš š šš šššÅšššš š ššššššš
Tusia: PesetÄ Tusiga Taofiga
Ua folasia manino e le afioga i le Palemia, Susuga i le Laāaulialemalietoa Leuatea PolÄtaāivao Fosi Schmidt, ua tapena le MÄlÅ mo le faāatulagaina o le Faiga Faāavae Fou e lima taāitaāiina ai le PolÅketi 2 Miliona a le MÄlÅ mo ItumÄlÅ taāitasi.
O le silasila mamao a le MÄlÅ, ia tuāuina atu seleni o lenei atinaāe mo ItumÄlÅ taāitasi, e faāatulaga lelei ai i totonu o Ä latou Fuafuaga Autasi, ia atinaāe ma polÅketi e faāataāavale ai seleni a le MÄlÅ ma ia mafai ona toe maua mai ai nisi seleni faāasili mo le MÄlÅ auÄ lona tamÄoāÄiga.
Na faāaÄlia se finagalo o le afioga i le Faip**e o Lotofaga iÄ Fiame Naomi Mataafa, ina ia tatau i le MÄlÅ ona faāatulaga lelei aiaiga faāale-Faiga Faāavae, pe fia pasene o le $2 Miliona i tausaga taāitasi, o le Ä faāavagavaga mo ni faāamanuiaga tetele faāapea a le MÄlÅ e pei ona i ai le $150 mo le toe aāe o fanau i Äāoga.
O lenÄ mau, ina ia mautinoa ai e soāo se Fono Faāavae, pasene ua faāatulaga manino, mo ni faāamanuiaga poāo fesoa*oani faāalauaāitele mai le MÄlÅ ina ia laugÄtasia uma ai tagata.
Peitaāi na faāailoa manino e le afioga i le Palemia, na afua ona tufatufa le $150, ina ua silasila atu le MÄlÅ ua toe o ni nai masina maeāa le Tausaga Faāaletupe o loāo faāaga*oloina nei, peitaāi e leāi taitai maeāa faāaÄoga le $1.8 Miliona o lenÄ tausaga.
Ma e leāo se ata vaāaia lea i le silasila atu a le MÄlÅ, o lona uiga e leāo manaāomia e ItumÄlÅ lenÄ seleni.
Saunoa Laāaulialemalietoa, e tatau lava ona lagonaina le leo o le MÄlÅ i totonu o Ofisa o Fono Faāavae, e timaāi ma fautua, ina ia sologa manuia atinaāe mo afioāaga taāitasi.
O le tali manino lea a le afioga i le Taāitaāi o le MÄlÅ i se saunoaga a āAeāau Leota Tima Leavai, e faāapea e lÄ tatau lava i le MÄlÅ ona alalai atu fua i le faāa*oaina o le seleni a Fono Faāavae taāitasi.
Faāailoa e Laāaulialemalietoa, e tatau ona liāoliāo i saunoaga, ma ia silasila mamao, leaga o loāo maitau Samoa.
26/06/2026
šš% š šššššāš š ššššÄšÅ š ššāš ššššÄššš šš šš š.š.š.š.š.
Tusia: PesetÄ Tusiga Taofiga
Ua folasia manino e le afioga i le MinisitÄ o le MatÄgaluega o TinÄ ma Tamaāitaāi, Atinaāe o Nuāu ma Agafesoāotaāi iÄ Moefaāauouo Julius Ah Kui Tafunaāi, e anoanoaāi atinaāe mo le soifua manuia o ItumÄlÅ taāitasi, o loāo fesoa*oani malosi atu ai le MÄlÅ tauala atu i le latou MatÄgaluega.
O ia atinaāe e tele, e pine faāamau ai lona taofi, i le telÄ o le sao o le MÄlÅ mo le soifua manuia ma le soifua mÄlÅlÅina o nai o tatou tagatÄnuāu.
O nisi nei o faāamanuiaga sa faāasafua atu e le MatÄgaluega, o loāo manuia ai nai o tatou tagata;
O fesosoani i avanoa sikolasipi mo fanau Äāoga o loāo aāotauina i Äāoga Tau MatÄtÄ āEseāese, Kolisi Faāafaifeau faāapea Kolisi MauÄluluga. O lea galuega alofa, ua nÄtia ai le toe alagaina o se finauga, e afua ona ua lÄ iāu manuia aāoaāoga a fanau, ina ua lÄ gafatia e mÄtua ona faāatupeina o latou piliÄāoga.
E le gata i lea, ae ua tuāuina atu foāi fesoa*oani i Ofisa o Fono Faāavae, mo le faāatupeina o nisi o galuega toe faāaleleia mo aseta tÄua a le MÄlÅ, e aofia ai le faāaleleia o faleÄāoga, hall mo Äāoga, faleui ina ia mamÄ ma matagofie i taimi uma, tausia o le siāosiāomaga soifua mÄlÅlÅina, fausia o ni faletusi, faāatupeina o ni laulau ma nofoa mo faiÄāoga ma fanau, fausia o faleāaiga [canteen] ma nisi.
O le tasi o vaega tÄua o le PolÅketi Miliona, o le toe faāaleleia lea o nisi o auala i totonu lava o afioāaga aeÄ le fausia o fale komiti faāapea le tapuāeina o le SuÄvai mamÄ.
O le isi vaega, o le tuāuina atu lea o fesoa*oani tatau mo le āAufaifaāatoāaga, āAufailafumanu ma le āAufaifaiva e aofia ai vaāa āalia fagota ma isi.
UnÄāia o le toe faāaolaola o measina a Samoa, e ala i le gaosia o meataulia ma toe faāaāiāila le galuega a tinÄ ma tamaāitaāi sa masani aāi, e ala lea i fale lalaga aemaise foāi o taāaloga faāaSamoa moni e pei o le kirikiti Samoa.
E le gata i lea, aāo le faāatulaāiina pea o fesoa*oani talafeagai mo Pisinisi LÄiti aemaise fesoa*oani mo i latou e i ai aāafiaga tumau o le soifua.
Ae faāapea ai ma le faāamapuāeina o tu ma tatou measina e pei foāi ona faāavasegaina i le vaitau tonu o le tutoāatasi. AeÄ malosiāaga faāafouina.
Ua laulauina e le afioga i le MinisitÄ nei faāamuamua i le agaga mauÄluga, ia opogi faāatasi ma ia maua le agaga o le feāoeāoeaāi, e manuia ai Samoa.
26/06/2026
šš% š šššš šššš š ššššš ššš šš šššÄššššššš š ššššš šš šššš šššš
Tusia: PesetÄ Tusiga Taofiga
O se mitamitaga lenei i le afioga i le MinisitÄ o le MatÄgaluega o Tupe Maua iÄ Pauga Talalelei Pauga, ona o le ausia lea o le 80% o tupe maua a le MÄlÅ i lenei Tausaga Faāaletupe o le Ä faāaiāuina i totonu o le 11 masina, le $282 Miliona.
I lenÄ seleni tusa lea ma le 40% o lea tupe maua na aoina mai lea i auaunaga uma na feagai ma le MatÄgaluega o Tupe Maua aāo le isi 60% o seleni aoina mai le tautua a le MatÄgaluega o Tiute.
Ua faāamauina e le MinisitÄ, i lana saunoaga i totonu o le Palemene, o le $81 Miliona o ia tupe maua na aoina mai lafoga mai pisinisi, kamupanÄ« ma paāaga.
O le isi $96 Miliona na aoina mai i lafoga a le aufaigaluega a le MÄlÅ, o le isi $20 Miliona, aāo le isi $78 Miliona mai lafoga o taumafa faāatasi ai ma le $2.6 Miliona mai tupe maua i le lesitalaina o pisinisi.
Na taāutino le afioga iÄ Pauga, o le Ä faāatupulaāia le seleni aoina a le MÄlÅ i le Tausaga Faāaletupe Fou o le Ä amata nei, pe afai e galulue faāatasi le aufaigaluega a le MÄlÅ ma le aufaipisinisi i totonu o le atunuāu.
O le vaāai mamao e ono ausia le $360 Miliona i le Tausaga Faāaletupe 2026 | 2027 ma ua i ai le vaāaiga mamao o le Ä ausia le $30 Miliona i le masina.
Saunoa manino Pauga, o le Ä poupou ma matimati galuega uma a le MatÄgaluega, ina ia mautinoa e atoatoa i le silia i le 100% le tautua e ala i tupe aoina mo lafoga maua a le MÄlÅ.
26/06/2026
šššššāš šššššš ššššššššš
By: Jasmine Netzler
Former Supreme Court Justice Vui Clarence Nelson is Samoaās new Ombudsman.
His appointment to the position was announced by Prime Minister Laāaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt after Parliament passed the 2026/2027 Budget on the evening of Thursday, June 25, 2026.
Vui was appointed to the Bench as a District Judge in 2000 and eventually moved up to the Supreme Court in December 2006.
It was not until November 2021 that he was appointed Senior Supreme Court Judge, a position he held until the day of his last sitting on Thursday morning.
With over two decades of service to the Judiciary, Vui has had a very distinguished career.
In 2014, he was the first Pacific Islander to be appointed to the United Nations Committee on the Rights of the Child, an honourable posting not just for Samoa but the whole of the Pacific.
Then, in 2023, Vui received an honorary degree from Canterbury University in New Zealand, in recognition of his work as a trailblazer for judicial reform and an international advocate for the rights of children and young people.
He received an Honorary Doctorate ā Doctor of Laws from Te Whare WÄnanga o Waitaha | University of Canterbury at a graduation celebration to be held at the Christchurch Arena in early April that year.
Vui was bestowed an Honorary Doctorate ā Doctor of Laws from Te Whare WÄnanga o Waitaha | University of Canterbury at a graduation celebration to be held at the Christchurch Arena in early April.
In an official post on the Ministry of Justice and Courts Administrationās social media page, the post said his final sitting was attended by his beloved wife, children and family members,
together with the Attorney General and members of her Office, members of the Samoa Law Society, the Acting Commissioner and members of his staff, as well as the Chief Executive Officer and Registrar of the Courts, Papaliāi John Taimalelagi Afele, his Executive team and staff of the Ministry of Justice and Courts Administration.
āIt was an emotional and memorable occasion, with many saddened to witness the end of such a remarkable chapter in the history of Samoaās Judiciary,ā read the post.
Adding that, āAfioga Vui Clarence Nelson is truly one of the finest and most distinguished judges ever to serve in the Judiciary of Samoa.ā
āHis wisdom, compassion, and unwavering commitment to justice have left a lasting legacy that will continue to inspire generations to come. It is with great sadness that we see him leave the Bench and the Judiciary of Samoa.ā
āOn behalf of the Minister of Justice, the Associate Minister, the Chief Executive Officer/Registrar of the Courts, and all staff of the Ministry of Justice and Courts Administration, we extend our heartfelt gratitude and deepest appreciation to Afioga Vui Clarence Nelson for his exceptional service to Samoa.ā
Vuiās appointment was acknowledged also by the leader of the opposition party, the Human Rights Protection party ā Tuilaepa
Sailele Malielegaoi.
He pointed out in parliament that Vui was a father, an educated father, was a judge, and there was no doubt that his appointment and decisions as Ombudsman would be handled justly.
26/06/2026
šššššššš šš šÄšÅ š ššššš š šššš ššš šš ššš
ššš ššššš ššš šššššššš š šš šššššāš
Tusia: PesetÄ Tusiga Taofiga
O le tasi lenei luāitau tele o feagai pea ma le MÄlÅ tauala atu i le MatÄgaluega o Tupe Maua, e ala i le aoina mai o lafoga a pisinisi taāitasi i le atunuāu.
O le isi lenei faāalagolagomaga malosi i tupe maua aoina mai a le MÄlÅ i tausaga taāitasi, o seleni mai lafoga o loāo faāaeāeina atu i luga o oloa taāitasi faāatasi ai ma lafoga a tagata faigaluega ma pisinisi lesitala faāapea tiute o oloa.
Peitaāi, o le auala na tapena e le MÄlÅ ua faāaigoaina o le T.I.M.S. o se avanoa e mafai ai ona mataāitÅ« ma faāatulaga lelei ina ia mautinoa pe fia le aofaāi o faāatau a pisinisi taāitasi i tausaga uma, ma ia mafai ona saāo lelei le lafoga e tuāuina mai i le MÄlÅ e aunoa ma se pelogia e se pisinisi.
O le isi lea atugÄluga o le MÄlÅ, ma o loāo matuÄ silasila loloto lava i ai le MinisitÄ o le MatÄgaluega o Tupe Maua iÄ Pauga Talalelei Pauga i le auala e mafai ai ona tineia le pelogia pea e nisi o pisinisi, ma le faāapaāole ona tuāuina mai lafoga saāo a nisi o KamupanÄ« agaāi i le MÄlÅ.
Ua faāailoa manino e Pauga, e silia i le $5 Miliona le seleni sa faāaalu e le MÄlÅ e faāatauina mai ai lenei aseta tele, i le naunautaāiga atoa, ia Äoga ma ia telÄ se seleni aoina mai mo le tamÄoāÄiga o Samoa.
Ua faāamauina e le MatÄgaluega o Tupe Maua, e 5,300 KamupanÄ« lesitala i le atunuāu peitaāi e naāo le 600 pisinisi ua ausia le $200,000 o tupe maua i tausaga taāitasi ma ua mafai ona lesitala aloÄāia i le T.I.M.S. peitaāi e naāo le 160 pisinisi o loāo mulimulituāi ma usitÄāia taāiala o lea auaunaga a le MÄlÅ.
O le isi 440 pisinisi, e leāo mulimulitÄāia taāiala ma faiga faāavae i le faāaÄogaina tatau o lea aseta tÄua a le MÄlÅ, e ala i le iloa tonu o Ä latou oloa o loāo faāatauina i a*o taāitasi e aofia ai ma lafoga e tatau ona sau saāo i totonu o le MÄlÅ.
O le isi lea vaega na faāaÄlia ai nisi o finagalo o Faip**e o le Palemene, e ala lea i le faāailoa manino o latou taofi, e tatau lava i le MÄlÅ ona matuÄ faāamalosia le pitolÄāau a le aufaigaluega a le MÄlÅ, e silasila totoāa ai poāo ai le pisinisi e leāo usitaāi i taāiala o tuāuina atu.
Pe Ä fua i le saunoaga a le afioga i le MinisitÄ o le MatÄgaluega o Tupe Maua, na ia talatala manino ai, e taugatÄ ma anagatÄ le faāatupeina o lenei aseta tele a le MÄlÅ ā T.I.M.S. e pei ona faāamauina le $70,000 na faāamatuāu atu e le MÄlÅ mo galuega toe faāaleleia o lea auaunaga tÄua.
Ua taāutino le MinisitÄ, e leāo atoatoa le galuega o faāatinoina nei e le MatÄgaluega, ae silisili ai ona leai se lagolago a nisi o pisinisi, ua mafua ai ona nÄnÄ le tala moni i le faāailoa manino o lafoga saāo o loāo aoina auÄ lo latou sao mo le atinaāega o le tamÄoāÄiga o Samoa mo nei ma le lumanaāi.
O le isi itu na fautuaina ai e Faip**e o le Palemene iÄ Pauga ma le Ofisa Mamalu, ina ia tagaāi pe lÄ ua mauÄluga tele le seleni faāatapulaāa e mafai ai ona tatau le aoina o lafoga a i latou nei, ae le faāapafala loa, a ia faāamalosia le i ai uma o pisinisi i totonu o lea auaunaga, o le sao fai faāatasi lea mo le atinaāe o Samoa.
26/06/2026
šÄšÄ šššššš šš š
šāššššÄšš ššš šš š.š.š. šš ššāš šš š
šššÄāššš š
šš
Tusia: Taunuuga Toatasi
Ua folasia e le Afioga i le MinisitÄ o le MatÄgaluega o Äāoga ma Aganuāu nisi o Taāiala fou e aiaia ai le fausia o ni fale Äāoga fou.
O le Fonotaga a le Palemene i lenei vaia*o, sa saunoa manino mai ai le Afioga i le MinisitÄ o le MatÄgaluega o Äāoga ma Aganuāu iÄ Aiono Dr. Alec Ekeroma, i le tuāutuāuga ua faāataāatia e le MatÄgaluega mo afioāaga aemaise o ItumÄlÅ o loāo fuafua e fausia ni o latou faleÄāoga fou.
Saunoa le afioga i le MinisitÄ;
āE faāamanatu i le mamalu o Faip**e o le Fono Usu a Samoa aemaise o le atunuāu, e tatau ona avatu se faāatanaga a le MatÄgaluega ona faāatoāÄ mafai lea ona fausia ni faleÄāoga fou.
āO loāo mataāitÅ«ina pea e le MatÄgaluega, e i ai Äāoga ua toāagaogao fanau Äāoga, ma e tatau ona faāatalanoa le tapuni ma tuāufaāatasi ma isi Äāoga lata mai.
āE tatau ona faāa*oa*oa lelei a tatou aseta ma tatou faiÄāoga i Äāoga e moāomia ma talafeagai.
āO lea ua taāatia mai le talosaga a Vaisigano #2 mo se latou lÄlÄ o le Iunivesite, i le vaega o fefaāatauÄāiga.
āO le fautuaga, e tatau ona faāapepa mai le talosaga, talatala mai i le talosaga, pe faāapefea ona faāatupe, toāafia fanau o le Ä aāoāoga ai, o le Ä le scope o le curriculum, e toāafia se āaufaipisinisi o le Ä faipaāaga ma le Äāoga fou.
āO lenÄ ua i ai Äāoga i Savaiāi, o loāo mafai ona latou faāafoea aāoaāoga faāamatÄtÄ āeseāese [T.V.E.T.], aāoaāoga faāakamuta, āeletise, palama e aofia ai le Kolisi o le Itu o Tane, Itu Asau, Alofi o Taoa, Mataāaevave ma le Kolisi o Amoa.
āO le taāiala lava latou mo le faāatupeina o Äāoga fou ma potu Äāoga fou, e paāÅ« tonu lava i le Fono Faāavae, Komiti o Äāoga, P**e Äāoga, P.T.A. ma le mamalu o le itumÄlÅ, latou te sÄāilia paāaga e faāatupeina ma āave i ai talosaga.
āO le matÄfaioi foāi a le Fono Faāavae ma le Komiti o Äāoga, o le saāili ma faāamautÅ« se fanua e fausia ai le faleÄāoga fou aemaise o tapenaga moāomia.
āO le faleÄāoga fou a le St. Paul Academy i Tafaāigata ma le Kolisi o Älataua i Sisifo, o le Ä faāatupeina e le foaāi mai Amerika, ma o loāo faāatalanoa nei fesoa*oani e le MÄlÅ.
āO loāo i ai le fuafuaga e amata le galuega mo le faleÄāoga fou i Tafaāigata i le masina fou. Ae o loāo fesoa*oani mai foāi isi a tatou paāaga, Saina, IÄpani, SiÄmani ma isi lava o tatou paāaga mo atinaāe, mo le faāatupeina o isi a tatou atinaāe.ā