SDP Đakovo

Directions Website Contact the organization

SDP Đakovo Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) je politička stranka lijevog centra. http://www.sdp.hr/

03/10/2026

[JAVNO PISMO ŽUPANICI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE NATAŠI TRAMIŠAK]

Predmet: Otpad iz Gospića u NEXE-u – građani imaju pravo na odgovore i dokaze

Poštovana županice Tramišak,

u vezi s najavljenom raspravom Županijske skupštine o zbrinjavanju otpada iz Gospića u cementari NEXE u Našicama, obraćamo Vam se zbog Vašeg prijedloga da se odbiju zaključci oporbenih vijećnika kojima se traži preispitivanje odluke Vlade i veća transparentnost u postupanju s predmetnim otpadom.

U dnevni red uvrstili ste raspravu o aktualnom stanju i aktivnostima u gospodarenju otpadom, a potom ste ga dopunili točkama koje se odnose na oporbene zaključke i Vaš prijedlog njihova odbijanja. Takav slijed otvara pitanje na koje građani zaslužuju jasan odgovor: zašto predlažete odbijanje zaključaka kojima se traže informacije i zaštita interesa građana, umjesto da se najprije objave svi relevantni podaci i razjasne otvorena pitanja?

U materijalu koji je Županija pripremila navodi se da je NEXE 10. rujna obavijestio Županiju o postupanju temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske te da je Županija već 11. rujna zatražila podatke o vrstama i količinama otpada, dinamici zaprimanja i oporabe, sljedivosti, rezultatima mjerenja emisija i drugim parametrima praćenja okoliša.

Dakle, i sama Županija prepoznala je potrebu za dodatnim informacijama. Zašto onda sada predlažete odbijanje zaključaka koji traže veću transparentnost i jasno utvrđivanje činjenica?

Od Vas očekujemo konkretne odgovore na sjednici:

1. Koji će se točno ključni brojevi otpada dopremati u NEXE i u kojim količinama? Molimo da se ti podaci usporede s važećom okolišnom dozvolom i da se vijećnicima i javnosti dostavi dokumentacija iz koje je vidljivo za koje je vrste i količine otpada NEXE ovlašten provoditi energetsku oporabu.

2. Koje su analize otpada provedene, tko ih je izradio i što pokazuju? Tražimo dostupne rezultate analiza, podatke o uzorkovanju i informacije o eventualnim dodatnim stručnim ispitivanjima ili nalazima nadležnih tijela, uključujući informaciju postoje li relevantne analize ili vještačenja povezana s postupanjem DORH-a.

3. Je li otpad već dopremljen u Našice i je li njegova energetska oporaba započela? Ako jest, tražimo podatke o datumima, količinama, vrstama otpada i provedenim kontrolama. Ako nije, tražimo informaciju o planiranoj dinamici zaprimanja i oporabe.

4. Jesu li Županiji dostavljeni svi podaci koje je zatražila od NEXE-a? Ako jesu, zašto nisu predočeni vijećnicima i javnosti? Ako nisu, na temelju kojih činjenica zauzimate stav da oporbene zaključke treba odbiti prije nego što je Županija dobila potpuniji uvid u postupanje s otpadom?

Ne prejudiciramo da je došlo do nepravilnosti niti tvrdimo da je otpad već spaljen. Tražimo službene podatke i dokumente na temelju kojih će građani moći razumjeti što se događa i kako se provjerava poštovanje propisanih uvjeta.

Posebno ističemo primjer Istarske županije, čija je Županijska skupština usvojila zaključak kojim se traži stavljanje izvan snage odluke Vlade u dijelu koji se odnosi na Koromačno. Time je otvoreno pitanje odgovornosti države prema lokalnoj i regionalnoj zajednici te prava građana da budu pravodobno informirani o odlukama koje se odnose na njihovo životno okruženje.

Zašto Osječko-baranjska županija ne bi jednako odlučno zastupala pravo svojih građana na transparentnost i preispitivanje ove odluke?
Ne tražimo da se problem otpada iz Gospića zanemari niti unaprijed osporavamo mogućnost njegove zakonite i kontrolirane oporabe. Tražimo da se zakonitost i ispunjavanje uvjeta dokažu konkretnim dokumentima, analizama i rezultatima nadzora, a ne samo općenitim uvjeravanjima.

Stoga Vas pozivamo da objasnite razloge za odbijanje oporbenih zaključaka, predočite dokumentaciju kojom Županija raspolaže i jasno navedete koje ćete korake poduzeti kako bi se osigurali transparentnost, praćenje postupanja s otpadom i pravodobno informiranje javnosti.

Građani ne traže politička prepucavanja. Traže činjenice, dokumente i odgovornu vlast.
Županija ima odgovornost zastupati interese svojih stanovnika, zahtijevati informacije od nadležnih tijela i osigurati da se odluke koje utječu na okoliš provode uz poštovanje propisa i javnog interesa.

Poštovana županice, očekujemo da na sjednici odgovorite na postavljena pitanja i objasnite zašto predlažete odbijanje zaključaka oporbe dok su ključni podaci o postupanju s otpadom još predmet službenog prikupljanja.

Ako su svi uvjeti ispunjeni, predočite dokaze. Ako postoje otvorena pitanja, zahtijevajte odgovore. Građani Osječko-baranjske županije imaju pravo znati što se događa u njihovu susjedstvu.

Klub SDP i MOŽEMO! Županijske skupštine Osječko-baranjske županije

30/09/2026

[RAČUN ZA SLAVONIJU, BARANJU I SRIJEM 🌾💶]

Nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem premijer Andrej Plenković govori o milijardama eura ulaganja i kaže da te investicije „zaista mijenjaju Slavoniju“. Prema podacima Vlade, u pet slavonskih županija u posljednjih desetak godina ugovoreno je 5,54 milijarde eura, isplaćeno 3,57 milijardi, a pokrenuto 171 tisuća projekata.

To su veliki iznosi. Ali 5,5 milijardi eura nije rezultat, to je ulaganje.

Međutim, koji je kriterij za mjerenje rezultata? Jer ako želimo ozbiljno govoriti o tome je li se Slavonija zaista promijenila, onda moramo gledati pokazatelje koji mjere razvoj.

BDP PO STANOVNIKU – PRIBLIŽAVA LI SE SLAVONIJA EUROPI?

Prema najnovijim podacima za 2024., Panonska Hrvatska je na oko 53% prosjeka Europske unije po BDP-u po stanovniku prema standardu kupovne moći. Grad Zagreb je na 131%. Dakle, pitanje nije samo koliko smo novca uložili, nego smanjuje li se razvojni jaz.

PRODUKTIVNOST – STVARA LI SLAVONIJA VIŠE VRIJEDNOSTI?

U 2024. produktivnost rada u Panonskoj Hrvatskoj, mjerena BDP-om po satu rada, iznosila je 53% prosjeka Europske unije. Hrvatski prosjek bio je 69%, a Grad Zagreb 79%. Produktivnost Panonske Hrvatske te je godine porasla 2%, ali razlika u odnosu na europski prosjek i dalje je velika.

ZAPOSLENOST – IMAJU LI LJUDI VIŠE PRILIKA ZA RAD?

U četvrtom tromjesečju 2024. stopa zaposlenosti stanovništva od 15 do 64 godine u Panonskoj Hrvatskoj iznosila je 62,1%, dok je hrvatski prosjek bio 67,8%. Stopa nezaposlenosti u Panonskoj Hrvatskoj bila je 7,2%, prema 5% na razini Hrvatske.

PLAĆE – OSJEĆAJU LI GRAĐANI RAST U SVOM ŽIVOTNOM STANDARDU?

U drugom tromjesečju 2025. prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.445 eura. U svih pet slavonskih županija bila je niža od hrvatskog prosjeka, od 1.276 eura u Virovitičko-podravskoj do 1.369 eura u Osječko-baranjskoj.

STANOVNIŠTVO – OSTAJU LI LJUDI?

Od Popisa 2021. do procjene 2025. pet slavonskih županija izgubilo je oko 31 tisuću stanovnika. Osječko-baranjska 9.872, Vukovarsko-srijemska 7.558, Brodsko-posavska 5.576, Požeško-slavonska 4.095 i Virovitičko-podravska 3.771 stanovnika. Naravno, promjena broja stanovnika nije isto što i iseljavanje, na nju utječu i rođeni, umrli te unutarnje i vanjske migracije. Ali upravo zato demografija mora biti jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti razvojne politike.

I ovo nisu podaci koji govore da u Slavoniji nije bilo ulaganja. Ali ulaganje nije isto što i rezultat. Rezultat razvoja su veća produktivnost, više kvalitetnih radnih mjesta, veće plaće, snažnije gospodarstvo i ljudi koji mogu i žele ostati.

Ako nakon deset godina i 5,5 milijardi eura ulaganja govorimo da su investicije „zaista promijenile Slavoniju“, onda građanima moramo pokazati što se točno promijenilo, za koliko i u odnosu na što. Jer nije pitanje koliko je novca potrošeno, već koliko su Slavonija, Baranja i Srijem za taj novac napredovali.

11/09/2026

[ŠKOLA MORA BITI SIGURNO MJESTO.]

Škola bi trebala biti mjesto u kojem su djeca sigurna, mjesto u kojem uče, odrastaju i osjećaju se zaštićeno. Danas smo ponovno suočeni s prizorom koji nijedno dijete, roditelj ni nastavnik ne bi smio doživjeti.

Misli su uz stradale i uz sve koji su danas proživjeli strah, posebno uz djecu, njihove obitelji i nastavnike. O svemu ostalom treba govoriti odgovorno, kada budemo znali sve činjenice. Ali jedno mora biti jasno, sigurnost djece ne smije biti pitanje sreće, nego sustava.

03/09/2026

[NIJE VAŠ POSAO, MINISTRE, DA GLUMITE PROMOTORA KRUMPIRA. VAŠ JE POSAO DA BUDETE MINISTAR POLJOPRIVREDE.]

Ličani ne prosvjeduju zato što im nedostaje promotor krumpira. Prosvjeduju jer im je pred vratima završio ilegalno odloženi opasni otpad i jer s pravom traže odgovore, odgovornost i zaštitu svoje zemlje.

A Vi im ministre David Vlajčić, nakon svega, pričate kako nosite lički krumpir po inozemstvu. To nije samo neukusno. To je bahato i ponižavajuće!

Ministar poljoprivrede mora razumjeti probleme ljudi koji žive od zemlje, a ne ih svoditi na vrećicu krumpira za diplomatske poklone. I upravo je zato Vaše ponašanje toliko porazno. Ne pokazujete da razumijete resor kojim upravljate ni težinu problema s kojima se ljudi suočavaju.

Ljudima u Lici ne treba ministar koji će njihov krumpir nositi po Europi. Treba im ministar koji će zaštititi njihovu zemlju. Ako ne možete ponuditi odgovore i rješenja, barem ih nemojte vrijeđati svojim lošim PR-om.

I konačno, jedan ministar poljoprivrede već je ostao upamćen po krumpiru. Čobanković ga je gulio 104 dana za javni interes, ali barem nije glumio da je to posao ministra.

Ministarstvo poljoprivrede

Zatrovali su našu vodu i tlo - više nema vremena za čekanje. Pridružite se velikom prosvjedu "Hodaj za Liku" 5.9.2026. u...
28/08/2026

Zatrovali su našu vodu i tlo - više nema vremena za čekanje.

Pridružite se velikom prosvjedu "Hodaj za Liku" 5.9.2026. u Zagrebu.

Obrazac za organizirani prijevoz ispunite na ovoj poveznici - https://bit.ly/4xZo1uy

30/01/2026
19/01/2026

Trgovinski sporazum EU–Mercosur otvara europsko tržište masovnom uvozu hrane iz zemalja s nižim proizvodnim standardima, što ozbiljno ugrožava domaću poljoprivredu i sigurnost hrane.

Najveći teret tog sporazuma snosit će hrvatski poljoprivrednici, koji već posluju u teškim uvjetima i ne mogu konkurirati jeftinoj industrijskoj proizvodnji.

SDP-ov Marko Vešligaj je u Europskom parlamentu predlagao uvođenje zrcalnih klauzula kako bi uvozna hrana morala poštivati iste ekološke, zdravstvene i radne standarde kao i domaća.

Taj prijedlog je odbijen, a HDZ-ova Vlada je podržala sporazum i time prihvatila nejednake uvjete za naše proizvođače.

Umjesto zaštite domaće proizvodnje i prehrambene sigurnosti, Vlada je ponovno stavila interese velikog tržišta ispred interesa hrvatskih građana!

14/01/2026
13/01/2026
10/01/2026

Sporazum EU–Mercosur još jednom pokazuje kako se interesi velike industrije stavljaju ispred ljudi koji proizvode hranu. Čak 25 godina pregovora, a rezultat je dogovor koji ugrožava europske, ali i hrvatske poljoprivrednike, dok pogoduje velikim sustavima i uvozu upitne kvalitete.

Hrvatska Vlada bila je za ovaj sporazum, i time još jednom okrenula leđa domaćoj poljoprivredi koja je već godinama na koljenima.

Pričamo o sigurnosti i kupujemo oružje, a istovremeno razgrađujemo temelj svake sigurnosti, vlastitu proizvodnju hrane. Sva odgovornost sada je na zastupnicima u Europskom parlamentu koji još moraju glasati o ovom sporazumu. Vrijeme je da stanu u obranu europskih i hrvatskih poljoprivrednika.

Address

Ivana Pavla II. 9
Djakovo
31400

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when SDP Đakovo posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to SDP Đakovo:

Shortcuts

Share