15/10/2026
Nakon što je Napoleon Sporazumom u Schönbrunnu 1809. godine porazio Austriju, oduzeo joj je hrvatske krajeve južno od Save te od njih formirao Ilirske pokrajine pod francuskom upravom. Kako bi iskoristio poznatu vojnu tradiciju hrvatskih krajeva (prije svega s Vojne krajine), Napoleon je od lokalnog stanovništva organizirao nekoliko vojnih postrojbi, među kojima su bili ilirski i hrvatski pješački pukovi te jedinice lakog konjaništva – husari.
Pukovnija je službeno utemeljena u studenom 1812. godine, a konačno ustrojena početkom 1813. godine pretežito od vojnika s područja Ilirskih pokrajina (Vojne krajine i Dalmacije). Pripadnici su nosili karakteristične plave odore s bijelim širmovima i pletenicama (gajtanima), pelis (krznom obrubljenu jaknu prebačenu preko ramena), čako te su bili naoružani zakrivljenom sabljom i karabinom.
Godina 1813. bila je presudna za Napoleonovo Carstvo. Nakon katastrofalnog pohoda na Rusiju 1812., Napoleon je ubrzano skupljao nove snage po Europi. Hrvatski husari prebačeni su u Njemačku, gdje su sudjelovali u ratnim operacijama u sklopu Šeste koalicije. Bili su raspoređeni u sastav francuskih konjaničkih zborova, obavljajući zadatke izviđanja, zaštite krila i brzih napada na neprijateljske linije.
Kako se ratna sreća okretala protiv Napoleona u jesen 1813. godine (osobito nakon Bitke kod Leipziga), Ilirske pokrajine su počele padati natrag pod austrijsku kontrolu. Zbog raspada francuske uprave i preusmjeravanja vojne odanosti prema Habsburškoj Monarhiji, Hrvatska husarska pukovnija raspuštena je krajem 1813. godine, a većina vojnika naknadno je integrirana u austrijske postrojbe.
Ova ilustracija, na kojoj je pripadnik Hrvatske husarske pukovnije (Régiment de hussards croates) u službi Napoleonove Velike armije (La Grande Armée), dio je poznate serije vojnih prikaza (autor J. F. Malibran / ilustratori s kraja 19. i početka 20. stoljeća) koja detaljno dokumentira odoru i opremu Napoleonovih stranih pukovnija.
Izvor slike:
Krabat
