Nacionalni park Sjeverni Velebit

Directions Website

Nacionalni park Sjeverni Velebit Idealno odredište za sve one koji prednost daju aktivnom odmoru i rekreaciji u netaknutoj prirodi uz osjećaj iskonske divljine.
(245)

"U veličanstvenoj povorci tu su za vječnost sabrana najdostojnija alpinska veličanstva kao nigdje drugdje na Velebitu, u tolikoj množini, a na takvoj visini i na relativno malom prostoru" - dr. Ivan Krajač

🌲 Održan međunarodni znanstveni sastanak projekta BIOFORMA u Kuća Velebita u Krasnu i Nacionalnom parku Sjeverni Velebit...
27/10/2026

🌲 Održan međunarodni znanstveni sastanak projekta BIOFORMA u Kuća Velebita u Krasnu i Nacionalnom parku Sjeverni Velebit

Od 19. do 22. listopada 2026. godine Krasno i Nacionalni park Sjeverni Velebit bili su domaćini godišnjeg sastanka međunarodnog znanstvenog projekta BIOFORMA, koji okuplja stručnjake iz Švicarske, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske s ciljem istraživanja i očuvanja planinskih smrekovih šuma u uvjetima klimatskih promjena.

Tijekom četverodnevnog programa sudionici su razmijenili dosadašnje rezultate istraživanja, analizirali prikupljene podatke te obišli istraživane smrekove sastojine na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Istraživanja obuhvaćaju strukturu šumskih sastojina i različite skupine organizama, a prikupljeni podaci poslužit će za procjenu budućih promjena u šumskim ekosustavima pod utjecajem klimatskih promjena i prirodnih poremećaja.

🌿 Cilj projekta BIOFORMA je razviti konkretne smjernice za održivo gospodarenje planinskim smrekovim šumama, uz očuvanje njihove bioraznolikosti i prilagodbu novim okolišnim uvjetima. Dobiveni rezultati pridonijet će boljem razumijevanju promjena u osjetljivim planinskim ekosustavima te unaprijediti njihovu dugoročnu zaštitu.

Domaćinstvo ovog međunarodnog susreta predstavlja važnu priliku za jačanje znanstvene suradnje i povezivanje istraživača i stručnjaka u području šumarstva i zaštite prirode.

Zahvaljujemo svim sudionicima na razmjeni znanja i iskustava te na doprinosu istraživanju i očuvanju vrijednih šumskih ekosustava! 🌲

🌲 Međunarodni znanstveni projekt BIOFORMA: Svjetski stručnjaci na Sjevernom Velebitu traže rješenja za spas planinskih s...
16/10/2026

🌲 Međunarodni znanstveni projekt BIOFORMA: Svjetski stručnjaci na Sjevernom Velebitu traže rješenja za spas planinskih smrekovih šuma
KRASNO – Od 19. do 22. listopada 2026. godine Krasno i Nacionalni park Sjeverni Velebit postat će središte međunarodnih znanstvenih istraživanja. U tom se razdoblju održava godišnji sastanak uglednog međunarodnog projekta BIOFORMA (Adapted forest management for biodiversity conservation in mountain Norway spruce forests under climate change), koji okuplja vodeće europske stručnjake u području šumarstva i zaštite prirode.
🌿Projektom rukovodi ugledni švicarski Savezni institut za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL), koji slovi za jednu od vodećih svjetskih institucija u ovom području. U provođenju istraživanja sudjeluju i partneri iz triju europskih zemalja: Institut za istraživanje bioraznolikosti i ekosustava Bugarske akademije znanosti (IBER-BAS), Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te rumunjski Nacionalni institut za istraživanje i razvoj u šumarstvu „Marin Drăcea” (INCDS). Ovaj četverogodišnji projekt, koji je započeo u srpnju 2025. i traje do lipnja 2029. godine, financira se u sklopu prestižnog multilateralnog poziva MAPS (Multilateral Academic Projects). Švicarska nacionalna zaklada za znanost (SNSF) osigurava 85 % ukupnih troškova, dok preostalih 15 % sufinanciraju nacionalna tijela, uključujući i Hrvatsku zakladu za znanost (HRZZ).
🐦🪲U fokusu najosjetljiviji planinski ekosustavi
Znanstvenici u sklopu projekta BIOFORMA usmjerili su svoja istraživanja na planinske smrekove šume. Iako ta područja imaju neprocjenjivu ekološku, gospodarsku i kulturnu vrijednost, ujedno su i među najosjetljivijima na globalne klimatske promjene. Istraživanja se paralelno provode na četiri geografski različita, ali ekološki ključna europska lokaliteta: u švicarskim Alpama, bugarskim Rodopima, rumunjskim Karpatima te na hrvatskom sjevernom Velebitu.
Na svakom od ovih područja znanstveni timovi provode detaljna mjerenja strukture šumskih sastojina te bilježe stanje bioraznolikosti. Istraživanje obuhvaća širok spektar organizama – od biljaka, mahovina i kukaca, preko ptica, pa sve do specifičnih organizama u tlu. Svi prikupljeni podaci poslužit će kao temelj za napredno modeliranje budućih ekoloških scenarija. Stručnjaci će analizirati kako će se smrekove šume razvijati pod utjecajem različitih klimatskih promjena, prirodnih poremećaja poput snažnih vjetrova i najezdi potkornjaka, te ovisno o primijenjenim načinima gospodarenja.
🌲Smjernice za održivu budućnost šuma
Krajnji i najvažniji cilj projekta BIOFORMA jest izrada konkretnih preporuka i smjernica za gospodarenje smrekovim šumama. Te će smjernice pružiti izravnu pomoć u očuvanju ugrožene bioraznolikosti u uvjetima promjenjive klime, a bit će primjenjive kako u strogo zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova, tako i u gospodarskim šumama.
🇭🇷 Znanstveni timovi sastaju se svake godine radi evaluacije postignutih rezultata, a domaćinstvo se rotira među partnerskim zemljama. Ove je godine ta čast pripala Hrvatskoj. Sastanak u Krasnom zajednički organiziraju hrvatski projektni tim s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit. Četverodnevni program, uz službena izlaganja o dosadašnjem napretku i analizu podataka, uključuje i stručni terenski obilazak istraživanih smrekovih sastojina na području nacionalnog parka.

🐾 Četvrtaši OŠ Fran Franković iz Otočca obilježili su Svjetski dan zaštite životinja uz priče sa Sjevernog Velebita! 🐻🐺P...
08/10/2026

🐾 Četvrtaši OŠ Fran Franković iz Otočca obilježili su Svjetski dan zaštite životinja uz priče sa Sjevernog Velebita! 🐻🐺
Povodom 4. listopada kada se obilježava Svjetski dan zaštite životinja, učenici četvrtih razreda imali su danas poseban sat posvećen našim divljim susjedima. Budući da u sklopu nastave upravo uče o gorskom zavičaju, kroz interaktivno predavanje zakoračili su u skroviti svijet triju velikih zvijeri – medvjeda, vuka i risa.🌲🐾
Naši sjajni četvrtaši pokazali su zavidno znanje o prirodi, naučili kako prepoznati tragove divljih životinja te kako se odgovorno ponašati u prirodi.
Zahvaljujemo im na pozivu i ponosni smo što naš zavičaj ima ovako sjajne buduće čuvare prirode! 🌲

🌿 Nova sredstva za očuvanje prirode u NP Sjeverni Velebit!S ponosom dijelimo vijest o odobrenim bespovratnim sredstvima ...
06/10/2026

🌿 Nova sredstva za očuvanje prirode u NP Sjeverni Velebit!

S ponosom dijelimo vijest o odobrenim bespovratnim sredstvima za projekte obnove prirode i upravljanja zaštićenim Natura 2000 područjima.

Za Nacionalni park Sjeverni Velebit ova sredstva predstavljaju važnu podršku u očuvanju i obnovi vrijednih velebitskih travnjaka, koji su među najznačajnijim staništima Parka i dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Provest će se i druge mjere usmjerene na očuvanje bioraznolikosti, uklanjanje invazivnih vrsta te edukaciju javnosti i zaposlenika.

💚 Nastavljamo zajedno čuvati otvorene velebitske prostore i njihovu iznimnu prirodnu vrijednost za buduće generacije.

🍂 Započela je 28. „JESEN U LICI“! 🍁Od 2. do 4. listopada 2026. Trg Stjepana Radića u Gospiću ponovno je mjesto susreta t...
02/10/2026

🍂 Započela je 28. „JESEN U LICI“! 🍁

Od 2. do 4. listopada 2026. Trg Stjepana Radića u Gospiću ponovno je mjesto susreta tradicije, domaćih proizvoda, obrtnika, izlagača i posjetitelja iz cijele Hrvatske.

🏔️ Nacionalni park Sjeverni Velebit i ove godine tradicionalno sudjeluje na ovoj gospodarskoj manifestaciji.

Posjetite naš štand, upoznajte se s ponudom Parka, odaberite suvenir koji će vas podsjećati na NP Sjeverni Velebit i uživajte u prekrasnim jesenskim danima te bogatom programu i ponudi sajma. 🍁

Vidimo se u Gospiću! 😊

🌿🐓Djelatnici Nacionalnog parka Sjeverni Velebit provode monitoring lještarke gluhe kako bi pratili stanje i trend popula...
01/10/2026

🌿🐓Djelatnici Nacionalnog parka Sjeverni Velebit provode monitoring lještarke gluhe kako bi pratili stanje i trend populacije te pridonijeli njezinu očuvanju. Na fotografijama donosimo dio terenskog rada.

🔎 Lještarka gluha (Bonasa bonasia) mala je šumska koka teška svega 350–450 grama. Nastanjuje rubove gustih šuma i šumske proplanke, gdje u proljeće podiže mlade. Teritorijalna je i monogamna vrsta, a njezino očuvanje ovisi o očuvanju kvalitetnih šumskih staništa i kontinuiranom praćenju populacije.

📸Irena Krušić Tomaić

📢 OBAVIJEST O RADNOM VREMENU KUĆE VELEBITADragi posjetitelji, od ponedjeljka 28. rujna 2026. Kuća Velebita radi prema no...
25/09/2026

📢 OBAVIJEST O RADNOM VREMENU KUĆE VELEBITA
Dragi posjetitelji, od ponedjeljka 28. rujna 2026. Kuća Velebita radi prema novom rasporedu:
🗓️ SRIJEDA – NEDJELJA
🕗 08:00 – 16:00 sati
🚪 PONEDJELJAK I UTORAK
Zatvoreno za individualne posjete.
👥 Grupne posjete moguće je organizirati ponedjeljkom i utorkom uz prethodnu najavu.
📩 Za najavu grupnog posjeta javite nam se na vrijeme.
Veselimo se vašem dolasku i druženju u Kući Velebita! 🏔️💚 Sažmi

📢 OBAVIJEST O PRIVREMENOJ REGULACIJI PROMETAPoštovani posjetitelji,zbog izvođenja radova uvodi se privremena regulacija ...
25/09/2026

📢 OBAVIJEST O PRIVREMENOJ REGULACIJI PROMETA

Poštovani posjetitelji,

zbog izvođenja radova uvodi se privremena regulacija prometa na pristupnoj cesti za Nacionalni park Sjeverni Velebit.

🚫 Cesta do ulaza Babić Siča bit će zatvorena za sav promet u duljini od 2,2 km, i to od ponedjeljka u 6:00 sati do petka u 13:00 sati, do daljnjega.

➡️ Tijekom obustave prometa pristup Zavižanu bit će moguć alternativnim pravcem preko Lomske dulibe.
⚠️ Napominjemo da ova cesta nije pogodna za autobuse.

✅ Od petka od 13:00 sati do nedjelje pristup Zavižanu bit će omogućen cestom Babić Siča – Zavižan, uz poseban oprez zbog radova koji su i dalje u tijeku.

Molimo sve posjetitelje da poštuju privremenu prometnu regulaciju i postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati sigurno i nesmetano.

Hvala na razumijevanju i suradnji! 🙏

📢 TEMPORARY TRAFFIC REGULATION

Dear Visitors,

Due to ongoing roadworks, a temporary traffic regulation has been introduced on the access road to Northern Velebit National Park.

🚫 The 2.2 km road section leading to the Babić Siča entrance will be closed to all traffic from Monday at 6:00 AM until Friday at 1:00 PM, until further notice.

➡️ During the closure, access to Zavižan will be available via the alternative route through Lomska Duliba.
⚠️ Please note that this road is not suitable for buses.

✅ From Friday at 1:00 PM to Sunday, access to Zavižan via the Babić Siča – Zavižan road will be open. Please drive with extra caution due to ongoing roadworks.

We kindly ask all visitors to follow the temporary traffic regulations and traffic signs to ensure the works can be carried out safely and efficiently.

Thank you for your understanding and cooperation. 🙏

Poštovani posjetitelji,Kuća Velebita neće raditi u srijedu, 23. 9. 2026. zbog redovitog održavanja postava.
22/09/2026

Poštovani posjetitelji,

Kuća Velebita neće raditi u srijedu, 23. 9. 2026. zbog redovitog održavanja postava.

🌍 Međunarodni dan ozonskog omotača 🌏Nevidljivi štit Zemlje: priča o ozonu i zašto je život na kopnu uopće mogućDvadeseta...
16/09/2026

🌍 Međunarodni dan ozonskog omotača 🌏
Nevidljivi štit Zemlje: priča o ozonu i zašto je život na kopnu uopće moguć
Dvadesetak do trideset kilometara iznad naših glava nalazi se nevidljivi sloj plina bez kojeg danas nikako ne bismo mogli sjediti vani i uživati na suncu. Taj sloj zove se ozonski omotač, a njegova priča počinje prije više od dvije milijarde godina. Veliki oksidacijski događaj: kako je Zemlja dobila kisik. Zamislite Zemlju prije otprilike dvije i pol milijarde godina. Nebo vjerojatno nije bilo plavo, nego narančasto, prepuno metana i ugljikovog dioksida. U oceanima su živjele samo jednostanične bakterije, uglavnom one kojima kisik nije bio potreban — čak im je bio otrovan.
Onda se dogodila prava revolucija. Jedna skupina bakterija, cijanobakterije, naučila je koristiti sunčevu svjetlost i vodu za proizvodnju hrane — to je fotosinteza. No, kao "otpad" su ispuštale kisik. I tako su milijunima godina polako punile atmosferu plinom koji je za tadašnji život bio smrtonosan.
Prije otprilike 2,4 do 2,0 milijarde godina koncentracija kisika prvi je put ozbiljno porasla. Taj događaj zovemo veliki oksidacijski događaj. Zanimljivo je da to nije bio jedan nagli skok, nego proces pun uspona i padova — kisik je u atmosferi "pulsirao" milijunima godina prije nego što se konačno stabilizirao.
Kako znanstvenici to znaju? Proučavanjem izotopa sumpora u drevnim stijenama. Kada u atmosferi nema kisika, sumporov dioksid iz vulkana pod djelovanjem UV zračenja ostavlja poseban "potpis" u stijenama. Čim se pojavi i najmanja količina kisika, taj potpis nestaje. Tako možemo čitati povijest atmosfere kao iz knjige — samo što su stranice napravljene od kamena.
🌿Zašto je ozon ključan za život na kopnu?
Kisik u atmosferi nije samo omogućio disanje. On je napravio još nešto važno. U gornjim slojevima atmosfere, stratosferi, UV zračenje razbija molekule kisika (O₂) na pojedinačne atome. Ti se atomi spajaju s drugim molekulama kisika i nastaje ozon (O₃). Tako se stvorio ozonski omotač.
Zašto je to tako važno? Sunce emitira ultraljubičasto (UV) zračenje, a ono je opasno jer razbija molekule DNA — upravo onu uputu za život koja se nalazi u svakoj stanici. Ozon djeluje kao prirodni filter: upija najveći dio opasnog UV zračenja i propušta ga samo malo do površine.
Prije nego što se ozonski omotač formirao, život je praktički bio zatvoren u oceanima. Voda upija UV zračenje, pa je more bilo sigurno sklonište. Tek kada je ozon postao dovoljno debeo, organizmi su mogli izaći na kopno — i to je jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti života. Bez ozona ne bi bilo ni biljaka ni životinja na kopnu, pa tako ni nas.
Kako smo gotovo uništili vlastiti štit
Sad dolazimo do upozorenja. U 20. stoljeću ljudi su izumili klorofluorougljike, zlpglasne CFC-e, plinove koji su se koristili u hladnjacima, raspršivačima i klima-uređajima. Ti su plinovi bili izuzetno korisni, ali i izuzetno opasni. Naime, toliko su stabilni da se ne razgrađuju u nižim slojevima atmosfere, nego se penju sve do stratosfere.
Tamo ih UV zračenje razbije i oslobodi atome klora. Jedan jedini atom klora može uništiti više od sto tisuća molekula ozona! Godine 1985. znanstvenici su iznad Antarktika otkrili golemu ozonsku rupu — područje gdje je ozona gotovo nestalo. Svijet se uznemirio jer je shvatio da smo vlastitim izumima počeli bušiti rupu u štitu koji nas štiti od Sunca.
Srećom, reakcija je bila brza. Godine 1987. donesen je Montrealski protokol, međunarodni sporazum koji je zabranio CFC-e. Danas se ozonski omotač polako oporavlja, ali trebat će desetljeća da se vrati na staro stanje. Ovo je jedna od rijetkih velikih ekoloških priča s dobrim, sretnim završetkom i pokazuje da se zajedničkim djelovanjem može popraviti šteta i da metode zaštite daju rezultate kada ih se svi pridržavamo na globalnoj razini.
Kako znanstvenici mjere UV zračenje iz prošlosti?
Možda se pitate: kako možemo znati koliko je UV zračenja bilo prije milijuna godina? Jedan od načina je genijalan. Znanstvenici su se dosjetili da možemo koristiti mutacije u sjemenkama i peludi kao svojevrsne "dozimetre".
UV zračenje oštećuje DNA, a to oštećenje može se vidjeti kao mutacije: kromosomski mostovi, zaostali kromosomi, mikronukleusi i slične promjene. Znanstvenici uzmu sjemenke (npr. riže, uljane repice ili bundeve) i izlože ih poznatim dozama UV zračenja. Zatim ih zasade i promatraju kako se potomstvo razvija, mijenja li se boja cvijeta, oblik lista, brzina rasta.
Kada znaju koliko mutacija izaziva koja doza UV zračenja, mogu "pročitati" koliko je zračenja bilo u nekom davnom razdoblju ili na nekom mjestu (primjerice na velikim nadmorskim visinama). Osim toga, analiziraju se i specifični oštećeni dijelovi DNA, poput ciklobutanskih pirimidinskih dimera CPD. To su "ožiljci" koje UV zračenje ostavlja na molekuli DNA. Što ih je više, to je zračenje bilo jače.
Priča o ozonu uči nas nekoliko važnih stvari:
�Zemlja se mijenja kroz povijest pod utjecajem živih organizama a s njome i njena atmosfera.�Ozon je ključan za život na kopnu i bez njega bismo svi ostali u oceanima, ili nas uopće ne bi bilo.�Ljudi mogu naštetiti, ali i popraviti taj zaštitni nevidljivi plinski omotač. Ozonska rupa dokaz je da problemi postoje, ali i da se znanošću i suradnjom mogu riješiti.�Znanost nam daje alate da razumijemo prošlost i predvidimo budućnost od izotopa u kamenju do mutacija u sjemenkama.�
Stoga promislite. Svaki p**a kada udahnete, udišete dio priče o kisiku stare milijunima godina koju su započeli jednostanični, primitivni organizmi, a koju pričaju svi aerobni organizmi svojim postojanjem do dana današnjeg, uključujući i Vas čitaće ovog teksta. 🌍
📷 R. Rajnai

Address

Krasno 96
Senj
53274

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Nacionalni park Sjeverni Velebit posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share

Category

Nearby government services