SRP - GO Zagreb

26/10/2026

SRP I DRUŠTVO TITO SPLIT OBILJEŽILI 82. GODIŠNJICU OSLOBOĐENJA SPLITA
IDU NAŠI - SPLIT JE SLOBODAN!

Borcima NOR-a upućujemo vječnu zahvalnost, a svim građanima našega grada čestitamo 26. listopad - Dan oslobođenja Splita od fašističkih okupatora i domaćih izdajnika.

Ulaskom jedinica 8. dalmatinskog korpusa nakon teških borbi u Split toga kišnog jutra prije 82. godine ostvarena je željena sloboda, mir i perspektiva progresivnog razvoja, događaj je koji postaje jedan od najznačajnijih u povijesti ovoga grada. Tako je Split kroz četiri krvave ratne godine masovnim učešćem svojih žitelja na strani Titovih partizana, ali i velikim žrtvama boraca i civila, kao i u stradanjima i razaranju, dao nemjerljivi doprinos ukupnoj pobjedi nad fašističkim okupatorima i domaćim izdajnicima.

Njihova borba, koja u današnjoj Hrvatskoj postaje predmet agresivnog revizionizma i bjesomučnog omalovažavanja do tvrdnji da nije bila oslobodilačka već okupatorska, i dalje ostaje trajni putokaz kako s brani sloboda!

Njima u čast delegacije SRP-a i Društva „Josip Broz Tito“ Split su na Narodnom trgu (Pjaca), položile cvijeće na spomen ploču osloboditeljima Splita.
Vječna slava i hvala Titovim partizanima!

Split, 26.10.2026.

25/10/2026

29 GODINA SOCIJALISTIČKE RADNIČKE PARTIJE HRVATSKE

Na današnji dan prije 29 godina, 25. listopada 1997., inicijativom grupe komunista, boraca NOR-a, titoista, antifašista i drugih ljevičara, osnovana je prva politička partija autentične ljevice u Hrvatskoj – Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP).

Datum osnivanja SRP-a tempiran je prema danu (po Julijanskom kalendaru) početka Oktobarske revolucije u Rusiji koju su izveli Boljševici predvođeni Lenjinom..

Socijalistička radnička partija nastala je u društvenim okolnostima nakon secesije i kontrarevolucije u Jugoslaviji, zaogrnute nacionalističkim i kvazidemokratskim plaštem, u olovnim vremenima početaka nesp**anog divljanja nacionalističkih i profašističkih elemenata koji su se kapilarno uvlačili u sve pore društva, a kojima se sve dosadašnje vlasti, usprkos jasnoće Ustava, ničim nisu ozbiljnije suprotstavile i sankcionirale. Dakle, u takvim okolnostima, nastanak SRP-a tumačio se izuzetnom hrabrošću njegovih osnivača u „demokratskoj“ Hrvatskoj.

Bilo je to vrijeme potpune sotonizacije svega progresivnog, zatiranja svih do tada stvorenih društvenih i materijalnih vrijednosti prethodnog razdoblja samoupravnog socijalizma, antifašizma, humanizma, solidarnosti i jednakosti među ljudima. Socijalistička radnička partija nastala je kao izraz otpora i nemirenja s degenerativnim društvenim procesima, kao izraz nade i težnje velikog broja naših građana za povratom humanijeg društveno-političkog sistema, stečenih prava, socijalne i opće sigurnosti i života dostojna čovjeka.

Toga dana, kazališna dvorana „Vidra“ u Zagrebu bila je premala za brojne razdragane i ponosne osnivače. Izabrani prvi predsjednik SRP-a bio je iskusni političar i komunist, demograf svjetskog glasa, a zbog svoje dosljednosti i principijelnosti iznimno poštovan, pokojni prof. dr. Stipe Šuvar, koji je, svjestan svih opasnosti toga vremena, rekao „da će on biti gromobran partiji“.

Sam dr. Šuvar nekoliko je p**a bio napadnut, a jednom prilikom i ozbiljno povrijeđen. Nakon pokušaja atentata dospio je u bolnicu, a i drugim našim članovima i aktivistima godinama su se događale telefonske prijetnje i uznemiravanje obitelji pa i fizički napadi nožem, šipkama, upadi u SRP-ove prostorije i brojni drugo incidenti.

Socijalistička radnička partija je partija moderne ljevice. Okuplja ljude socijalističke i komunističke orijentacije koji se bore za socijalizam, socijalnu pravdu i ekološki održiv razvitak, za mir, za puno poštivanje ljudske ličnosti i njeno dostojanstvo te za materijalni i duhovni boljitak, kao i za slobodu javnog djelovanja svakog građanina. Okuplja ljude koji su za društvenu pravdu i jednakost, a protiv ograničenja i diskriminacija proizišlih iz ekonomske eksploatacije, bezobzirnog raspolaganja prirodnim resursima, svjetonazorske isključivosti, zloupotreba vlasti, manipulacija ljudima i predrasuda. Svoja programska opredjeljenja i praktičnu politiku crpi iz pozitivnih iskustava radničkih, komunističkih, socijalističkih, sindikalnih i ekoloških pokreta Evrope i svijeta te na tradicijama i dostignućima socijalističkog i komunističkog pokreta u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji.

Partija se zalaže za socijalizam s ljudskim likom koji će dovesti do istinskog i cjelovitog oslobođenja, kako na osobnoj tako i na društvenoj razini, svakog pojedinca, lišen svih birokratskih i etatističkih zloupotreba i nedemokratskih tendencija. Jednako tako, zalaže se za dokidanje najamnih odnosa kao i ekonomske i političke ovisnosti, dominacije jedne klase nad drugima, čime se zalaže pored političke i za ekonomsku i socijalnu demokraciju. SRP teži jednakoj dostupnosti u obrazovanju, liječenju i drugim oblastima života i rada te svođenje vlasti i države na servis slobodnih ljudi, stvaranje novih vrijednosti i dobara u interesu svih.

Partija posebno poštuje i njeguje tradicije antifašističke borbe hrvatskog naroda, u zajedničkoj borbi s drugim narodima u bivšoj Jugoslaviji, pod vodstvom komunista u 2. svjetskom ratu te antifašizam smatra trajnom civilizacijskom značajkom i uporištem demokracije. Partija će se trajno suprotstavljati pokušajima rehabilitiranja i relativiziranja ideologije, pojava i ličnosti fašizma i tzv. NDH. Isto tako će se angažirano suprotstavljati poraženim snagama u 2. svjetskom ratu u njihovim pokušajima revidiranja, falsificiranja i umanjivanja povijesne istine o NOB-u.

Posebno poštujemo Josipa Broza Tita, koji je predvodio zajedničku borbu svih naroda Jugoslavije protiv fašizma, suprotstavio se staljinističkom diktatu te bio pokretač u svijetu jedinstvenog radničkog samoupravljanja i osnivač Pokreta nesvrstanih zemalja. Kao slavni vođa antifašističke borbe i borac za oslobođenje čovjeka koji živi od svog rada, Tito je proširio prostore slobode i mira i nagovijestio humanije društvo u 21. stoljeću.

Kapitalizam, u kojem živimo gotovo trećinu stoljeća, sustav je koji počiva na neravnopravnosti, podčinjenosti i diskriminaciji i nije u stanju razriješiti društvene proturječnosti te neminovno dovodi čovjeka da se bori za opstanak. Porast klasne svijesti će biti brana i garant da će organizirani otpor biti radnički i usmjeren na eliminaciju najamnog odnosa putem štrajkova, pobuna pa moguće i revolucionarnih promjena. Radnički pokret će kroz takve aktivnosti stvarati front političkih institucija ljevice čemu će SRP stalno doprinositi.

SRP, kao partija autentične ljevice u Hrvatskoj, izražava najoštriju kritiku svim građanskim strankama zbog nametanja izrabljivačkog kapitalizma neoliberalnog tipa kojim se provodi diktatura kapitala i privatnog interesa nad društvenim i privilegirane manjine nad eksploatiranom većinom. SRP se zalaže za temeljne društvene vrijednosti po onoj „Nema demokracije bez socijalizma, ni socijalizma bez demokracije“. SRP polazi od toga da su bitne karakteristike čovjeka: jednakost, osobno dostojanstvo, pravda i solidarnost.

Klasična kontrarevolucija, koja je nazvana tranzicijom iz socijalističkog društva, dovela je do antidemokratske degeneracije političkog sistema. Socijalizam je zamijenjen nehumanim kapitalizmom koji se svodi na blokadu svih propisa i pravila koji ometaju bezgraničnu akumulaciju kapitala pojedinaca. Tranzicija je donijela ropstvo velikom broju naših građana. Provedena je kriminalnom pretvorbom i privatizacijom društvenog vlasništva uz nelegalno razvlaštenje pravih vlasnika – radnika – i beskrupulozne eksploatacije. Nacionalna je svijest prevladala klasnu i dolazi do rasprodaje kapitalnih resursa totalnim uništenjem industrije i poljoprivrede, zatvaranjem mnogobrojnih radnih mjesta te stvaranje armije nezaposlenih, blokiranih i ovršenih građana, kao i umirovljenje brojnih radno sposobnih. Sve je to kulminiralo porastom egzistencijalnih problema kao posljedica ekonomske, političke i socijalne krize, a što se ogleda u rastućem siromaštvu, realnoj i skrivenoj nezaposlenosti, osobnoj i socijalnoj sigurnosti, rastu društvene nejednakosti, povećanoj eksploataciji radnika, poremećaju demografskih procesa, rastu devijacija i organiziranog kriminala, nepostojanje društvenih planova dugoročnog razvoja i dr. Uzroci su to koji vode Hrvatsku na rub propasti. Istovremeno, država negira svoju odgovornost za moralnu, društvenu, ekonomsku i socijalnu katastrofu, na što je potpuno izostala konkretna borba radničke klase i građana vođenih klasnim interesom. Kako bilo, smanjena su mnoga stečena prava, narod je pretvoren u sirotinju, radnici u roblje, ugrožena je egzistencija mnogih obitelji, što navodi mnoge mlade da masovno napuštaju svoju domovinu.

Zato kažemo: nema tog „nacionalnog oslobođenja“, s kojim nacionalisti uporno mašu, koje može čovjeku donijeti slobodu u bilo kojem nacionalnom okviru ako ga porobljava kao radnika, kao građanina. .

SRP će u sukobu rada i kapitala uvijek biti na strani rada. Angažira se na stranu svih ugroženih i diskriminiranih skupina i pojedinaca.

SRP je izlazio na sve dosadašnje izbore, bez obzira na šanse, prognoze i rezultate, jer borbu za socijalizam shvaća kao dio dugotrajnog političkog procesa u borbi za historijske interese rada i emancipaciju svih društvenih slojeva, vršeći permanentni pritisak na destruktivne procese od strane ideologije nacionalizma, neoliberalizma i rigidnog antikomunizma uz sveopći patronat religije, a sve to od radničkih partija traži upornost, dosljednost i stalno prisustvo među radnicima, biračima i građanima. .

Na svim izborima, SRP se jasno i beskompromisno, a na temelju svog društveno-političkog i ekonomskog programa, zalagao za poboljšanje uvjeta rada, prava ljudi i viši standard života građana.

Treba reći da, bez obzira na objektivne i sve nepovoljnije društvene i materijalne okolnosti koje nas prate od samog osnutka, kao i sve subjektivne slabosti, temeljno je da SRP u svom djelovanju nosi historijsku misiju u očuvanju i širenju progresivnih ideja i procesa stvaranja humanog društva, duboko vjerujući u socijalističku – komunističku perspektivu čovječanstva. Na tom putu, Socijalistička radnička partija čvrsto će ustrajati usprkos svih poteškoća. Članovi SRP-a, kao i naši brojni simpatizeri i prijatelji, ponosni su pronositelji tih ideja.

Pozivamo i druge ljude da nam se pridruže u borbi za oslobođenje čovjeka od dominacije čovjeka, za humane odnose među ljudima, za život ljudi dostojan čovjeka!

Živio proleterski internacionalizam!
Živio antiimperijalizam!
Živio samoupravni socijalizam!
Živjela Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP)!

25. 10. 2026.

Ranko Adorić, dipl. ing.,
predsjednik SRP-a

15/10/2026

11/10/2026

ČESTITKA ZA DAN USTANKA NARODA MAKEDONIJE

Bratskom, ponosnom i slobodarskom makedonskom narodu, borcima NOB-e, antifašistima i ostalim građanima Makedonije, Socijalistička radnička partija Hrvatske čestita veliki dan njene duge i burne povijesti, 11. oktobar – Dan ustanka naroda Makedonije protiv fašističkog okupatora i domaćih izdajnika.Upravo toga dana prije 85 godina realiziran je poziv Komunističke partije Jugoslavije, odlukama Politbiroa CK KPJ na čelu s Titom, a kojeg su još činili Aleksandar Ranković, Milovan Đilas, Svetozar Vukmanović Tempo, Ivo Lola Ribar, Sreten Žujović i Ivan Milutinović, u vili Vladislava Ribnikara u Beogradu 4. jula 1941., da se od povremenih sabotaža i diverzija prijeđe na organizirani općenarodni ustanak protiv fašističkih okupatora i domaćih izdajnika, kao i da partizanski rat bude osnovna forma razvijanja ustanka.Bio je to početak združene akcije s drugim bratskim jugoslavenskim narodima, zajednički žestoki otpor okupatoru, koji su stvorili od malih partizanskih odreda respektabilnu armiju koja je skršila mrskog fašističkog okupatora i domaće izdajnike, donijela mir, slobodu i progresivni društveni razvoj, u svijetu jedinstveni samoupravni socijalizam.Dan ustanka u Makedoniji, 11. 10. 1941., obilježava godišnjicu oružane akcije Prilepskog partizanskog odreda koji je izvršio napad na neprijateljsku posadu, zatvor i telefonsku centralu u Prilepu, a po odluci Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju. U znak trajnog sjećanja na ovaj događaj, u Prilepu se nalazi muzej „11. oktobar”.Nakon okupacije aprilskim ratom, na sastancima Mjesnih komiteta KPJ u Prilepu, Kumanovu, Tetovu, Ohridu, Bitolju, Velesu, Kriuševu, Kavadarcima i drugim mjestima, prihvaćeno je pismo CK KPJ o dizanju ustanka. Međutim, ustanak makedonskog naroda je kasnio, a razlog je bio neslaganje Metodija Šatorova, sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju, s up**ama Partije, već se nastojao priključiti Komunističkoj partiji Bugarske. Stoga su se, nakon formiranja novog Pokrajinskog komiteta na čelu s Lazarom Koliševskim u toku augusta i septembra, započele pripreme za ustanak i formirana su tri partizanska odreda. Tako su već u martu i maju 1941. poduzete prve sabotaže i diverzantske akcije, te prvi sukobi s bugarskim jedinicama. U maju je Pokrajinski komitet KPJ za Makedoniju formirao Vojnu komisiju za pripremu i dizanje oružanog ustanka, a u septembru je formiran Pokrajinski štab u sastavu Lazar Koliševski, Mirče Acev, Strašo Pindžur, Mihajlo Apostolski i Cvetko Uzunovski. U augustu je bio formiran Prvi skopski partizanski odred.Međutim, akcijama ranije formiranog Prilepskog partizanskog odreda na bugarsku policijsku stanicu, zatvor i telefonsku centralu u Prilepu 11. 10. 1941. označen je kao početak ustanka u Makedoniji. Grad Prilep je, kao ustanički grad Makedonije, 9. maja 1975. godine odlikovan Ordenom narodnog heroja i proglašen Gradom herojem.U vrijeme Jugoslavije, ovaj praznik ustanovljen je kao praznik Socijalističke Republike Makedonije, a zadržan je i poslije osamostaljena Makedonije. Od 1992. godine slavi se kao praznik posvećen antifašističkoj borbi makedonskog naroda.

Vječna slava i veliko hvala Titovim partizanima!

11. 10. 2026.

19/09/2026

https://istarski.hr/node/129342-srp-pula-protiv-naplate-parkinga-u-pulskoj-bolnici-radnici-placaju-da-bi-mogli-raditi?utm_source=copy&utm_medium=share&utm_campaign=page_share

Socijalistička radnička partija Hrvatske, Gradska organizacija P**a (SRP GO P**a), oštro se protivi odluci Uprave Opće bolnice P**a o naplati parkiranja zaposlenicima, pacijentima i korisnicima bolničkih usluga.   Kako navode u priopćenju za javnost, prema javno dostupnim informacijama zaposl...

15/09/2026

XX. MEDITERANSKE IGRE – TARANTO 2026.

Ove godine su održane XX. Mediteranske igre od 21. kolovoza do 3. rujna u Tarantu i obližnjim petnaest gradova i mjesta u talijanskoj regiji Puglia, međunarodni sportski događaj koji okuplja sportaše iz zemalja mediteranskog prostora.

Jedna od posebnosti ovogodišnjih igara svakako je i način smještaja sportaša i članova nacionalnih delegacija. Umjesto klasičnog sportskog sela, organizatori su osmislili svojevrsno „plutajuće Selo sportaša“.

Učestvovali su sportaši iz 26 zemalja mediteranskog prostora, njih 3.854, koji su se natjecali za 279 medalja u 28 sportova. Igre su organizirane u pet ekipnih sportova: nogomet, odbojka, košarka 3×3, rukomet i vaterpolo; vaterpolski program obuhvaća samo muški turnir. Pojedini sportovi podijeljeni su na više disciplina, primjerice vodeni sportovi, gimnastika i koturaljkaški sportovi.

Dana 25. kolovoza održan je finalni dan – završni mečevi za zlatne medalje i službena ceremonija dodjele medalja u dvorani Montemesola.

U svom devetom nastupu Hrvatsku je na Mediteranskim igrama predstavljalo 111 sportašica i sportaša u 22 sporta koji su osvojili rekordnih 39 medalja, 6 zlata, 18 srebra i 15 bronci. Svima čestitamo na velikom uspjehu.

Koristeći prigodu kontinuiteta popularnih sportskih igara u mediteranskom prostoru, podsjetili bismo na VIII. Mediteranske igre održane u Splitu upravo na današnji dan, 15. 9. 1979. godine, a koje su pored sportskog dijela ostvarile i znatni zamah ekonomske i društvene scene, kao i činjenica da je iznimne sportske rezultate nadišla društvena i politička dimenzija igara.

VIII. MEDITERANSKE IGRE (MIS) – SPLIT 1979.

U Splitu su na današnji dan prije 47 godina, 15. 9. 1979. započele VIII. Mediteranske igre koje su trajale do 29. 9. 1979., uz sudjelovanje 14 zemalja s 2.408 sportaša u 25 sportova, odnosno 186 disciplina, a što je uz s**e, delegate i ostale prateće sportske radnike ukupno činilo 4.126 učesnika. Najviše sportaša bilo je iz zemlje domaćina – Jugoslavije, njih 409, koji su osvojili i najviše zlatnih medalja (58).

Sportske igre pratila je gotovo sva svjetska štampa preko akreditiranih dopisnika iz 14 zemalja. Tih dana, Split, Dalmacija i Jugoslavija bili su sportski centar svijeta.

Igre je kao pokrovitelj, pred 50.000 posjetitelja na Poljudu i skoro 150 milijuna televizijskih gledatelja širom svijeta, svečano otvorio predsjednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito. Između ostalog je naglasio “…to su igre mira i uspješne suradnje. A to bi onda bio i veliki doprinos mediteranskih zemalja u svijetu uopće. Osme mediteranske igre bit će, u pravom smislu riječi, natjecanja mladih, mjesto njihove sportske i društvene afirmacije. Pored sportskog i političkog značaja u širim međunarodnim okvirima, one će predstavljati važan poticaj daljem razvoju fizičke kulture i sporta u oblasti Mediterana. Osme mediteranske igre proglašavam otvorenim!“

Bila je to dobra prilika socijalističkoj Jugoslaviji da se ovaj do tada najveći sportski događaj, iza kojeg je u organizacionom, operativnom i financijskom smislu kroz desetogodišnje pripreme stajala cijela zemlja, podigne na viši društveni pa i politički nivo u namjeri promocije pozitivne politike jedne male zemlje, tada u ulozi glavnog lidera Pokreta nesvrstanih, u daljnjem propagiranju mira, sportskog duha, tolerancije i razumijevanja među ljudima i narodima.

Neosporno je da su VIII. mediteranske igre 1979. bile jedan od važnijih događaja u povijesti Splita, još od dolaska rimskog cara Dioklecijana pa do oslobođenja grada od fašista i vraćanje u krilo matici zemlji u NOB-u. Uz iznimni sportski značaj, igre su Splitu ostvarile i renesansu infrastrukturnog preobražaja, s obzirom da su u potpunosti izmijenile vizuru grada te postale zamašnjak razvoja Splita i Dalmacije, kako u sportskom pogledu tako i u privrednom.
Osim Splita, kao domaćina, još je osam dalmatinskih gradova bilo uključeno – Trogir, Makarska, Sinj, Hvar, Šibenik, Zadar, Omiš i Supetar, u kojima je bilo potrebno izgraditi kapitalne objekte koji u to vrijeme nisu postojali ili već postojeće potpuno renovirati.

Tako je Split dobio brojne sportske sadržaje koji bi mogli opravdati onu da je „najsportskiji grad na svitu“. Izgrađen je najvažniji i najzahtjevniji objekt – „Poljudska ljepotica“, projekt arhitekta dr. Borisa Magaša, koji je proglašen jednim od najljepših u Evropi, a koji je 2015. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom. Zatim je tu bio i kompleks bazena na Poljudu te velika i mala dvorana na Gripama. Izgrađena je streljana u Stobreču, kompleks teniskih terena na Firulama, kompleks malih dvorana za borilačke sportove na Gripama. Uz to, renoviran je stadion RNK Splita, košarkaška dvorana na Gripama, kao i igralište u Kaštel Gomilici.

Osim sportskih objekata, u Splitu je izgrađena značajna prateća infrastruktura: veliki putnički terminal na aerodromu Resnik u Kaštelima, pomorsko-putnički terminal u Gradskoj luci, kao i novi RTV centar. Probijanjem tunela kroz Marjan, kao i ukop željezničke pruge, koja više ne presijeca grad, i drugim zahvatima stvoreni su povoljniji uvjeti za rješavanje prometnih problema grada i okolice. Nadalje, izgrađeni su, prošireni ili renovirani brojni hotelski kapaciteti i restorani kao „Marjan“, „Lav“, „Split“, „Bellevue“, „Luxsor“, „Adrijana“, a u Trogiru „Medena“ (s bungalov naseljem), novi hotel u Sinju „Alkar“ i dr. Ujedno je izvedeno niz zahvata na rekonstrukciji elektrodistribucijske mreže, vodovodno-kanalizacijskih sustava te telekomunikacijskih veza.

Mediteranske igre u Splitu ostvarile su sve zacrtane ciljeve kroz puni organizacijski uspjeh i dobre sportske rezultate, što opravdava golema uložena financijska sredstva. Time su utrle put uspješnim organizacijama narednih velikih sportskih događaja u zemlji: IV. Zimskim olimpijskim igrama održanima od 8. – 19. 2. 1984. u Sarajevu, kao i XIV. Ljetnoj univerzijadi u Zagrebu od 8. – 19. 7. 1987.

No, slobodno se može reći da je iznimne sportske rezultate nadišla društvena kao i politička dimenzija igara, obzirom da su igre protekle u potpunom prijateljskom tonu svih učesnika, bez ijednog izgreda, s obzirom na antagonizme pa i otvorene sukobe među pojedinim učesnicama, zemljama mediteranske regije.
Ujedno, u ekonomskom smislu, igre su bile i snažna promocija domaćeg turizma, što je u narednim godinama dalo znatni poticaj ekspanzivnom razvoju turističke djelatnosti.

13/09/2026

ODLUKA O PRIKLJUČENJU ISTRE MATICI ZEMLJI

Odluka o priključenju Istre matici zemlji temelji se na odlukama i rezolucijama Prvog zasjedanja ZAVNOH-a na Plitvicama dana 14. 6. 1943., koje naglašavaju da je jedan od osnovnih zadataka ZAVNOH-a borba za povratak svih od tuđina otetih hrvatskih pokrajina i njihovo priključenje matici zemlji i to: Istre, Zadra, Rijeke, svih jadranskih otoka, anektiranog dijela Dalmacije, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara te Međimurja.

Odlučna poruka podrške Istranima i primorskim Slovencima došla je i od Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita: “Zajedno s ostalim narodima Jugoslavije udarajte neprijatelja još jače, uništavajte njegovu vojsku, uništavajte saobraćajna sredstva, željezničke pruge, mostove i vojne objekte, ne dajte okupatoru mira ni počinka. Budite ustrajni i borite se isto tako kao vaši drugovi u Bosni i Hercegovini i drugim krajevima. Naprijed borci, komandiri i politički komesari jedinica NOV u Istri i Slovenskom primorju.”

Odluke ZAVNOH-a i poruka Tita dale su posebno ohrabrenje vodstvu NOP-a Istre koji 12. 9. 1943. izdaje proglas na čakavštini: “Istrijani! Ča ne čujete da tuče zadnja ura! Badoglio je samo priobuka košulju onoga breka! Naši mrtvi išču osvetu! Naši živi išču slobodu! U boj složno s našom hrvatskom, srpskom i slovenskom braćom! Nima već konfina među nami! SVI U NARODNU VOJSKU! SAMO S PUŠKOM SE MORE DOBIT SLOBODA!”

Kapitulacijom Italije 8.9.1943., već sutradan započinje opći ustanak naroda Istre. U par dana razoružano je 8.600 talijanskih vojnika. Skidaju se fašistički znakovi i obilježja s javnih zgrada. Pod oružjem se našlo oko 10.000 Istrana te je do 11. 9. oslobođen gotovo cijeli poluotok, osim P**e, Fažane, Brijuna i Vodnjana. Ustanici s područja hrvatske Istre oslobađaju čak i Izolu i Kopar u slovenskom dijelu Istre te izbijaju pred sami Trst.

Narodnooslobodilački odbor Istre donio je 13.9.1943. odluku o priključenju Istre matici zemlji, a na Pazinskom skupu je Ljubo Drndić pročitao sljedeći Proglas: “Istarski narode, Duh Istre ostao je nepokoren. Mi nismo htjeli postati poslušno roblje… svojim vlastitim snagama, ne čekajući da im drugi donesu slobodu, Istrani su ustali, jurnuli na kasarne, uhvatili čvrsto oružje u svoje ruke da njime brane svoje pravo i slobodu. Otvorena su vrata zloglasnih tamnica i pušteni na slobodu dični sinovi nepokorene Istre. Nećemo više nikad dozvoliti da se našom sudbinom drugi poigrava. Rodoljubi Istre! Prvi put u našoj historiji uzima narod kormilo u svoje ruke. Istra se priključuje matici zemlji I proglašuje ujedinjenje sa ostalom našom hrvatskom braćom. Stanimo na branik naše slobode. Ne dajmo je više nikome za živu glavu! Moramo da ostanemo svoji na svome. Budimo disciplinirani i slušajmo upute naše narodne vlasti, naših Narodnooslobodilačkih odbora.”

Nakon govora uslijedio je burni pljesak. Čuli su se snažni poklici domovini Hrvatskoj i ZAVNOH-u, Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, Crvenoj armiji i savezničkim armijama.

19/04/2026

IZJAVA TAJNIKA PALESTINSKOG DEMOKRATSKOG SAVEZA MLADIH (PDYU) POVODOM DANA PALESTINSKIH ZATVORENIKA: „GLAS SE NEĆE UŠUTKATI… I VOLJA SE NEĆE PORAZITI“

👉Ove godine Dan palestinskih zatvorenika dolazi u jednoj od najopasnijih faza s kojima se suočava pokret zatvorenika, usred sveobuhvatnog rata koji cionistički okupator vodi protiv našeg naroda – ciljajući na njihovo postojanje, prava i budućnost – a sada izravno utječući na zatvorenike unutar zatvora u pokušaju da im se slomi volja i eliminira ih.

❗Danas se u okupacijskim zatvorima drži više od 9600 palestinskih zatvorenika, uključujući oko 350 djece, više od 50 zatvorenica, i preko 3300 administrativnih pritvorenika bez optužbe ili suđenja. Mladi čine gotovo dvije trećine zatvorenika, procjenjuje se da ih je između 5500 i 6500 – jasan dokaz sustavnog ciljanja naših ljudi, posebno mlađe generacije, u pokušaju potkopavanja njihove vitalnosti i budućnosti.

❗Ovaj Dan dolazi u trenutku kada je okupator odobrio takozvani „zakon o smrtnoj kazni“ za palestinske zatvorenike – neviđenu i opasnu eskalaciju te teški politički i moralni zločin usmjeren na legalizaciju ubijanja boraca našeg naroda i pretvaranje zatvora u stratišta pod takozvanim „legalnim“ pokrićem. Ovo još jednom potvrđuje fašističku prirodu ovog entiteta i otvara vrata krvavijoj fazi usmjerenoj prema zatvorenicima kao i cijelom palestinskom nacionalnom pokretu.

👉Istovremeno, sustavna represija unutar zatvora nastavlja eskalirati. Zatvorenici se suočavaju s brutalnim mučenjima, namjernim izgladnjivanjem, smrtonosnim medicinskim zanemarivanjem, dugotrajnim samicama i administrativnim pritvorom bez optužbe ili suđenja – sve unutar organizirane politike usmjerene na slamanje njihove volje i potkopavanje njihove postojanosti.

❗Mi, u Tajništvu Palestinske demokratske unije mladih (PDYU), izjavljujemo da će borba za zatvorenike ostati u središtu interesa palestinske nacionalne borbe i da će pokret zatvorenika nastaviti biti njena avangarda i simbol otpora i prkosa. Svi pokušaji da se slomi njihova volja razbit će se o postojanost zarobljenika i jedinstvo njihove borbe.

👉Pozivamo naš narod da Dan palestinskih zatvorenika pretvori u militantni trenutak kroz koji potvrđujemo pitanje zatvorenika kao središnje i ujedinjujuće nacionalno pitanja. Također pozivamo arapske i međunarodne pokrete mladih i studenata da se uključe u široku globalnu borbu u obranu zatvorenika – organiziranjem akcija na lokalnoj razini i političkih i medijskih kampanja pritisaka koje razotkrivaju zločine okupatora te rade na njegovoj izolaciji i pozivanju na odgovornost.

Naglašavamo da se suočavanje s politikama egzekucije i represije može postići samo jačanjem jedinstva našeg naroda i eskalacijom borbe u svim njezinim oblicima dok se zatvorenici ne oslobode i okupacija ne prestane.

Na Dan palestinskih zatvorenika pozdravljamo naše herojske zatvorenike, klanjamo se u znak poštovanja pred njihovom legendarnom postojanošću i obnavljamo našu obvezu da ćemo ostati vjerni njihovim žrtvama – nastavljajući njihovim putem dok se lanci ne slome i ne osvoji sloboda.

Slava zatvorenicima…
Sloboda za zatvorenike slobode…
Pobjeda našem palestinskom narodu.

TAJNIŠTVO PALESTINSKOG DEMOKRATSKOG SAVEZA MLADIH (PDYU)
✊

17/04/2026

In memoriam: Tibor Zenker 1976. – 2026.

Prenosimo tužnu vijest da nas je dana 16. 4. 2026. zauvijek napustio predsjednik naše bratske Partije rada Austrije Partei der Arbeit , drug Tibor Zenker. Odlazak druga Tibora sa životne scene predstavlja i gubitak za austrijski radnički pokret kao i cjelokupnu međunarodnu komunističku borbu gdje je kao vješt polemik i autor marksističko-lenjinističke literature neumorno doprinosio: „Stamokap heute – Vom gegenwärtigen Kapitalismus zur sozialistischen Zukunft“, 2005., „Was ist Faschismus?“, 2006., „Der Imperialismus der EU 1, 2 und 3“, 2006., 2010., 2014., „Österreich 1938 – Hintergründe, Vorgeschichte und Folgen des ‘Anschlusses’“, 2008. „Über die revolutionäre Partei der Arbeiterklasse“ Zenker/Bruckner/Lang, 2013.

Ovim putem izražavamo saučešće obitelji Tibora Zenkera, prijateljima kao i drugaricama i drugovima Partije rada Austrije.

Vječna ti slava i hvala druže!

15/04/2026

SRP I DRUŠTVO “JOSIP BROZ TITO” OBILJEŽILI OSNIVANJE PRVE NARODNE VLADE FEDERALNE HRVATSKE

Danas je u Splitu obilježena 81. godišnjica formiranja prve Narodne vlade Federalne Hrvatske.

Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na Lovrincu, a nastavljeno je polaganjem vijenaca u atriju Stare gradske vijećnice, na mjestu gdje je 14. 4. 1945. godine formirana Prva narodna vlada. Među ostalima, cvijeće su položile delegacije Socijalističke radničke partije Hrvatske i Društvo "Josip Broz Tito" Split .

Središnji događaj održan je u dvorani Muzeja grada Splita. Skupu su pristupili predstavnici grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije, antifašističkih i političkih organizacija te gradski i županijski vijećnici.

Skup je pozdravio zamjenik gradonačelnika grada Splita Ivo Bilić, ukazujući na povijesni značaj osnivanja Prve narodne vlade te kako nije slučajno upravo osnovana u Splitu. Skupu su se prigodnim riječima obratili predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin, predstavnik Udruge antifašista Splitsko-dalmatinske županije Juraj Krstulović, potpredsjednik Udruge antifašista i antifašističkih boraca Grada Splita Tomislav Bogović i drugi.

U svojoj dugoj i burnoj povijesti Splita, ovaj datum, kao i Dan oslobođenja Splita od fašističkih okupatora 25. 10. 1944., najznačajniji su datumi nakon 1882., kada je u Splitu osnovana Narodna vlast, a čime je uklonjena dugogodišnja talijanska dominacija gradom.

Split, 14. 4. 2026.