Ex-Ministru MTCI José Lucas do Carmo da Silva

Ex-Ministru MTCI José Lucas do Carmo da Silva

Compartilhar

Obrigado ba publiku tomak iha rai-laran/rai-liur ne'ebe akompanha ona notisia husi Sitiu ne'e

22/07/2025

English Bellow.👇🏼

Dr. José Lucas do Carmo da Silva sei sai Key Speaker prinsipal iha eventu Internacional Conference On Climate Change, Human Rights, And Ecological Justice. ho TOPIC: “Timor-Leste’s Alternative Development Path: Advancing The Blue Economy In The 21st Century”

■ Iha loron KUARTA, 23 JULŪ 2025, oras Tuku 09:30 to’o remata, iha Salaun Escola CANOSSA-HAS LARAN.
■ Transmisaun Direita husi Pagina oficial facebook APM-TL no mos media sira seluk.

=========================================

Dr. José Lucas do Carmo da Silva will be the main Key Speaker at the International Conference on Climate Change, Human Rights, and Ecological Justice. with TOPIC: “Timor-Leste’s Alternative Development Path: Advancing The Blue Economy In The 21st Century”

■ On WEDNESDAY, JULY 23, 2025, from 09:30 till the end at the CANOSSA-HAS School Hall.
■ Live broadcast from the official page of APM-TL and other media.




Photos from 𝐉𝐮𝐟𝐞𝐫𝐭𝐥 𝐏𝐡𝐨𝐭𝐨𝐠𝐫𝐚𝐩𝐡𝐞𝐫's post 09/09/2024
27/08/2024

"hanesan Timor oan ida ne'ebé dedika nia-an tomak ba vida profesaional iha area bankaria e sai parseiro forte ba VIII Governu Constitucional iha areas diversifikasaun ekonomia ba ita nia nasaun. Apresia ba ita boot nia dedikasaun tomak durante koperasaun."

Sentidos Pêsames a Todos Família

Photos from Ex-Ministru MTCI José Lucas do Carmo da Silva's post 05/06/2024

𝐀𝐏𝐌 – 𝐓𝐋 𝐇𝐚𝐥𝐚’𝐨 𝐒𝐞𝐦𝐢𝐧á𝐫𝐢𝐮 𝐒𝐞𝐥𝐞𝐛𝐫𝐚 𝐋𝐨𝐫𝐨𝐧 𝐌𝐮𝐧𝐝𝐢𝐚𝐥 𝐎𝐜𝐞𝐚𝐧𝐨, 𝗛𝗼𝗱𝗶 𝗞𝗼𝗻𝘀𝗲𝗻𝘀𝗶𝗮𝗹𝗶𝘇𝗮 𝗘𝗺𝗮 𝗛𝗼𝘁𝘂 𝗔𝘁𝘂 𝗞𝗼𝗻𝘀𝗲𝗿𝘃𝗮 𝗻𝗼 𝗣𝗿𝗲𝘇𝗲𝗿𝘃𝗮 𝗧𝗮𝘀𝗶

𝘋í𝘭𝘪, 𝘍𝘶𝘯𝘥𝘢𝘴𝘢𝘶𝘯 𝘖𝘳𝘪𝘦𝘯𝘵𝘦, 5 𝘫𝘶ñ𝘶 2024: Asosiasaun Peskas no Marina Timor-Lorosa’e (APM-TL) hamutuk ho SOA, Lenuk Tasi, NESS International Network no Underwater Cinema, selebra loron mundial Oceano liuhusi atividade semináriu ho partisipasaun orador oin-oin ne’ebé ekspertu iha área siénsia mariña ho tema mundial “Catalyzing” Action for Our Ocean and Climate no tema nasionál “Initiative” Action towards Ocean Concervation and Development in Timor-Leste.

Prezidente Asosiasaun Peskas no Marina Timor-Lorosa’e (APM-TL) DR. José Lucas do Carmo da Silva, haktuir asosiasaun nia ezisténsia hahú tinan 2024 halibur intelektualidade timoroan no foinsa’e husi movimentu oin-oin hamutuk hodi haree ba asuntu konservasaun tasi no peskas.

“Ohin ita hamutuk iha ne’e ho objetivu tau hamutuk asaun konkretu kada movimentu halo tanba ne’e mai hamutuk hodi hatudu ba públiku kona-bá asaun ne’ebé halo, alende ne’e importante tebes semináriu ne’e hodi haklaken ka konsiensializa ita-nia sosiedade katak Tasi Importante tebes tanba hare husi proporsional tasi bot liu dala-neen ba rai, ne’e dehan katak ita-nia moris tomak no enerjia sei mai husi neeba no ekonomia sei mai husi ne’eba tanba ne’e ita tenke fó importánsia ba konservasaun tasi ninian ,” Prezidente APM-TL, hatete.

APM-TL nia ezisténsia hamutuk hodi hala’o servisu tuir nia misaun no vizaun hanesan halo peskija, advokasia bazeia ba programa sustentabilidade marina nian liuliu biodiversidade no balada sira tasi nian, tanba ne’e asosiasaun ne’e nia ezisténsia importante tebes hodi konsiensializa sosiedade tomak atu hamutuk konserva tasi.

Tanba ne’e, APM-TL sei hakloke ba timoroan hotu ne’ebé mak iha paixaun, liuliu parte governu hodi hamutuk halo prezervasaun no konservasaun biodiversidade no balada tasi nian.

“Ba oin ita sei haforsa rede no entidade hotu-hotu hodi halo konservasaun no prezervasaun tasi, tanba ita hotu hatene katak tasi importante tebes ba ekonomia povu no nasaun nian,” Prezidente APM-TL, hatete.

Iha fatin hanesan Diretór-Jeral Peskas, Akikultura no Jestaun Rekursu Marinu, Celestino da C. Barreto, kongratula APM-TL ne’ebé mak iha inisiativa hodi realiza semináriu ne’e hodi tau hanoin hamutuk kona-ba prezervasaun no konservasaun tasi.

Timor-Leste nia rekursu boot mak tasi kompara ho rai maran no tuir estudu mundial katak Biodiversidade iha tasi Timor-Leste di’ak tebes iha mundu, kompara ho nasaun sira iha sudeste Aziatiku.

Tanba ne’e importante tebes husi seminariu hirak ne’e, entidade hotu-hotu tau hanoin hamutuk atu konserva no proteje rekursu Oceano, eksplorasaun tasi sei menus, peskador kuaze rihun hitu resin, tanba ne’e presiza proteje no kuidadu.

liuhusi semináriu ne’e bele haklean no hatutan ba sosiedade katak Tasi nuudar rekursu ida importante tebes alende rekursu minerai no gas.

“Mai ita tur hamutuk kordena malu no konsulta ba malu no mai ita fo dalan ba malu oinsá atu konserva tasi, rikusoin mak iha ne’eba ba futuru rekursu ida ne’ebé mak troka minarai no gas mak tasi. IX Governu ko’alia mós konaba ekonomia azul (blue Economy) tantu esplorasaun tasi ho kuidadu, tanba tasi hatama osan ba família no bele hatama osan ba nasaun”

Governu servisu hamutuk ho ajénsia oin-oin ne’ebé koa’lia konaba konservasaun tasi, tara bandu ne’ebé estabelese tiha ona iha area kosteira tasi ibun iha teritoriu Timor-Leste hodi hasa’e produsaun ikan no hasa’e biodiversidade tasi, atividade hirak ne’e servisu hamutuk ho komunidade oinsa atu hasa’e kresimentu ba balada tasi nian.

04/06/2024

EIS MINISTRU JOSÉ LUCAS ATUAL PRESIDENTE ASOSIASAUN PESKAS NO MARINA TIMOR-LESTE NUUDAR ORADOR IHA LORON MUNDIAL OCEANO HODI HATO'O TÓPICO KONABA POLÍTICA EKOLOJIA

24/05/2024

𝗗𝗘𝗦𝗖𝗔𝗡𝗦𝗔 𝗘𝗠 𝗣𝗔𝗭 𝗘𝗜𝗦 𝗠𝗜𝗡𝗜𝗦𝗧𝗥𝗨 𝗠𝗘𝗧𝗔 𝗠𝗔𝗟𝗜𝗞

𝘌𝘪𝘴 𝘔𝘪𝘯𝘪𝘴𝘵𝘳𝘶 𝘔𝘛𝘊𝘐 𝘢𝘵𝘶𝘢𝘭 𝘮𝘦𝘮𝘣𝘳𝘶 𝘊𝘊𝘍 𝘑𝘰𝘴é 𝘓𝘶𝘤𝘢𝘴 𝘥𝘰 𝘊𝘢𝘳𝘮𝘰, 𝘏𝘢𝘵𝘰𝘰 𝘚𝘦𝘯𝘵𝘪𝘥𝘰 𝘊𝘰𝘯𝘥𝘰𝘭ê𝘯𝘤𝘪𝘢 𝘣𝘢 𝘍𝘢𝘮í𝘭𝘪𝘢 𝘭𝘪𝘶 𝘭𝘪𝘶 𝘧𝘢𝘭𝘶𝘬 𝘯𝘰 𝘰𝘢𝘯 𝘬𝘪𝘢𝘬, 𝘯𝘦'𝘦𝘣é 𝘭𝘢𝘬𝘰𝘯 𝘰𝘯𝘢 𝘚𝘢𝘶𝘥𝘰𝘻𝘶 𝘔𝘦𝘵𝘢 𝘔𝘢𝘭𝘪𝘬. 𝘚𝘢𝘶𝘥𝘰𝘻𝘶 𝘔𝘦𝘵𝘢 𝘔𝘢𝘭𝘪𝘬 𝘯𝘶𝘶𝘥𝘢𝘳 𝘤𝘰𝘮𝘣𝘢𝘵𝘦𝘯𝘵𝘦 𝘯𝘦𝘦𝘣𝘦 𝘬𝘰𝘯𝘵𝘳𝘪𝘣𝘶𝘪 𝘮𝘢𝘬𝘢𝘢𝘴 𝘣𝘢 𝘭𝘪𝘣𝘦𝘳𝘵𝘢𝘴𝘢𝘶𝘯 𝘯𝘢𝘴𝘪𝘰𝘯𝘢𝘭 𝘯𝘰 𝘪𝘩𝘢 𝘵𝘦𝘮𝘱𝘶 𝘶𝘬𝘶𝘯-𝘢𝘯 𝘴𝘢𝘶𝘥𝘰𝘻𝘶 𝘦𝘯𝘷𝘰𝘭𝘷𝘦 𝘮𝘰𝘴 𝘪𝘩𝘢 𝘦𝘴𝘵𝘳𝘶𝘵𝘶𝘳𝘢 𝘦𝘻𝘦𝘬𝘶𝘵𝘪𝘷𝘶 𝘭𝘪𝘶𝘭𝘪𝘶 𝘪𝘩𝘢 𝘢𝘴𝘴𝘶𝘯𝘵𝘰 𝘝𝘦𝘵𝘦𝘳𝘢𝘯𝘶𝘴 𝘯𝘰 𝘤𝘰𝘮𝘣𝘢𝘵𝘦𝘯𝘵𝘦𝘴.

Descansa em paz 🕊️ 🕊️ 🕊️ ✝️✝️✝️💐💐💐

Photos from Ex-Ministru MTCI José Lucas do Carmo da Silva's post 03/07/2023

"Tanba ne’e haú orgullu hamriik iha ne’e hodi simu membru governu foun hodi halo tranzisaun ho di’ak atu nune’e, ita-nia jerasaun ba jerasaun banati tuir no labele sai inimigo ba malu no labele iha vingansa polítika tanba Timor-Leste ita hotu nian."
-----------------------------""------------------------------

Diskursu Tranzisaun Poder

S.E Ministru Sesante José Lucas da Silva do Carmo Ph.D.
3 Jullu 2023 iha CCD
__________________________________________

Exeléntisimu Vise Primeiru-Ministru no Ministru Turizmu, Sr Francisco Calbuady Lay,

Exeléntisimu Ministru Komérsiu no Indústria Sr. Nino Pereira

Exeléntisimu Vise-Ministru Komérsiu Sr. Augusto Júnior Trindade

Diretóra Jéral, Direcção Geral de Coordenação, Administração, Finanças e Planeamento, Dra. Sulistiani Alves.
Diretór Jerál, Direcção-Geral do Turísmo, Dr. Jelino Soares

Diretór Jerál, Direcção-Geral do Comércio, Dr. Cosme Fátima Baptista da Silva

Diretór Jerál, Direcção-Geral da Indústria, Dr. Carlos Lopes Ximenes

Inspetór, Gabinete de Inspecção e Auditoria Interna, Sr. Cristiano Moura de Carvalho

Inspetór, Inspecção Geral de Jogos, Dr. Domingos da Costa Guterres

Administradora Centro de Convenções de Dili, Dra. Maria Madalena F. da Silva Baptista

Presidente Conselho Administração do IQTL, Dr. Rosito de Sousa Monteiro

Funsionáriu tomak Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria mak ha’u respeita. Bom dia!

Ohin ita halo tranzisaun poderes polítika husi ha’u nu’udar Ministru Sesante ba Ministru foun ne’ebé sei lidera Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria husi loron 1 Jullu 2023-2028.

Parabéns ba membru IX Governu Konstitiusional ne’ebé hetan fiar husi povu ne’ebé foin simu posse husi Na’i Prezidente Repíblika Dr. José Ramos Horta.

Exelénsias
Ha’u ho Vise Ministrus sesantes Dra Inacia Teixeira no Dr. Domingos Antunes Lopes halao knaar durante tinan tolu hamutuk ho funsionáriu sira hotu husi cleaner, motorista to’o Diretór Jerais sira. Ita ida de’it, ita kompleta malu ho esperiensia oioin husi talentu ema ida-idak nian hodi hala’o makina estadu nia ne’ebé ita hotu haknaar an iha Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria.

Knaar ida-ne’e hanesan responsabilidade boot ne’ebé povu tula mai ita hotu liuliu ami ne’ebé lidera Ministériu ida-ne’e hanesan naha todan ida ne’ebé tula hela mai ami-nia kabaas tuir konstitusaun haruka.

Antes ami mai iha MTCI ita iha krizi polítika ho nia konsekuensia mak Orsamentu Jerál Estadu 2020 la aprova iha Parlamentu Nasional. VIII Governu funsiona de’it ho orsamentu rejime duodesimu ho Ministru interinu rua husi fulan Janeiru to’o Juñu 2020.

Ho kontekstu ida-ne’e ita hasoru dezafiu boot tanba laiha Ministru ida mai lidera instituisaun ida-ne’e halo nia funsaun loloos hodi implementa atividades no programas Ministériu nian to’o ha’u mai lidera Ministériu ida-ne’e hamutuk ho vise nain rua iha 24 Juñu 2020.

Durante tinan tolu, ita hasoru problemas no dezafiu oioin; Pandemia Covid-19 ne’ebé afeta mundu tomak inklui Timor-Leste. Pior liutan atividades ekonomikas iha rai-laran paradu tanba Lock down. Fronteira tasi, rai no lalehan taka hotu difikulta importasaun no esportasaun tanba ne’e dezempregu aumenta beibeik, kompañia husi setór privadu sira barak mak taka tanba difikuldades finanseira. Ida-ne’e seidauk hotu, ita hasoru tan Siklone Seroja ne’ebé afeta makaas ba agrikultor sira tanba rai-monu no estraga produsaun barak iha territóriu laran tomak. Maibé ita konsege hamriik fila-fali ho ita-nia kapasidade rasik hodi jere nasaun nia vida tomak ho estratejias no programa oioin atu proteje povu, hodi normaliza fali situasaun durante Covid-19 no siklone Seroja nia tempu liuhusi haforsa setór privadu sira-nia atividades ho insentivu ne’ebé ita fó liuhusi programa rekuperasaun ekonomikas.

Exelénsias no funsionáriu sira hotu mak haú respeita

Iha kontekstu polítika demokrátika, governu ida sa’e, ida tun ne’e normal tanba hothotu hakarak serbi de’it ba rai doben Timor-Leste no moris di’ak ba povu tomak.

Tanba ne’e haú orgullu hamriik iha ne’e hodi simu membru governu foun hodi halo tranzisaun ho di’ak atu nune’e, ita-nia jerasaun ba jerasaun banati tuir no labele sai inimigo ba malu no labele iha vingansa polítika tanba Timor-Leste ita hotu nian.

Ita halo buat ne’ebé ita bele liuhusi programa sira ne’ebé ita halo hamutuk hodi alkansa ita-nia metas. Maski ita halo buat barak ona maibé sei barak liutan mak ita seidauk halo tanba ita seidauk liberta povu husi mukit.

Exelénsias no funsionáriu sira hotu mak haú respeita

Ohin ha’u sei entrega relatóriu sira ba ita-nia Ministru foun hanesan;
• Relatóriu Atividades 2018-2022
• Relatóriu Atividades Politika
• Relatóriu Anuál Sesta Bázika 2022
• Relatóriu Sesta Bázika implementasaun Faze Daruak 2022-2023

Atijimentu ne’e ita hetan tanba servisu nu’udar ekipa ne’ebé forti ho funsionáriu hothotu ne’ebé hola parte iha MTCI.

Ha’u apela ba funsionáriu hohotu atu koopera no kontinua halo servisu di’ak ho Ministru foun sira tanba ita hotu nia mehi mak liberta povu husi mukit! Ita-nia objetivu ida de’it ba BEIN-ESTAR KOMUN

Ha’u hakarak hateten katak dezenvolvimentu laos estatika. Ita ema troka malu, balun sai balun tama ho esperiensia diferente no tau hamutuk mak ita forti liutan hodi bele alkansa ita-nia mehi ne’ebé ita-nia erois no martires da pátria husik hela mai ita, atu kontinua!

Susesu ba IX Governu no susesu ba ita-boot sira hotu.

Hamutuk Ita Bele lori nasaun Timor-Leste Ida Buras Liu

Timor-Leste ba Timoroan hotu no ba povu tomak.

03/07/2023

Serimónia Entrega Relatório husi Ministru Sesante S.E. José Lucas do Carmo da Silva ba Ministru foun.

Photos from Ex-Ministru MTCI José Lucas do Carmo da Silva's post 23/06/2023

MTCI, Partisipa Reuniaun Dahuluk VI lejislatura.

Dili, Kinta-Feira loron 22 fulan Juńu 2023: Ministru Turismo Komérsiu no Indústria Dr. José Lucas do Carmo da Silva Ph,D, partisipa iha reuniaun dahuluk Lejislatura daneen (VI) nian. Iha reuniaun ne’e deputadu sira eleita deputada Fernanda Lay husi partidu CNRT hodi asumi kargu nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál VI Lejislatura nian ba periodu 2023 to’o 2028 ho votus afavór 45, kontra 0, abstensaun 19 no branku 1.

Reuniaun dahuluk VI lejislatura nian ne’e lidera husi Prezidente Parlamentu Nasionál (PN) sesante, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, partisipa husi deputadu eleitu 65 husi partidu polítiku hanesan partidu CNRT, FRETILIN, PD, KHUNTO no PLP.

Photos from Ex-Ministru MTCI José Lucas do Carmo da Silva's post 21/06/2023

Díli, 21 Junho 2023: Ohin loron importante tebes ba ami nain tolu, ha’u ho vise na’in rua mai hamutuk ho ita-boot sira hodi agradese no apresia ba servisu ne’ebé ita hamutuk halo ona durante ami nia prezensa iha Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria bainhira ami hetan tomada de posse husi Na’i
Prezidente Repúblika Dr Francisco Guterres iha loron 24 Juñu 2020.
Ministru Turismo Komérsiu no Indústria Dr. José Lucas do Carmo da Silva sente orgulho tebes tanba bele sérvisu no servi povu no Nasaun liu husi VIII Governu fo.

"Ha’u rasik sente orgullu tebes tanba bele hetan fiar hodi servisu
hamutuk ho ita-boot sira durante tinan tolu (3) bainhira Fretilin viabiliza VIII Governu Konstitusional ne’ebé monu iha dalan klaran husi koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) iha loron 17 Janeiru
2020. Timor-Leste tenke ba oin no estadu labele monu"

Maski iha esperiénsia moruk ne’ebé hasoru ona dezde krizi polítika no
militar iha 2006, ne’ebé hafahe ita ba Loro sa’e no Loro monu no rezulta ema rihun ba rihun refujia iha ita-nia rain rasik no balun mate. Maibé ita konsege nahe biti boot hodi simu malu nu’udar maun-alin hodi tane
aas interese komun no estadu Timor-Leste tanba Timor-Leste ba ita
hotu.

Maibé ita-nia deskontenti no deskonfiansa malu sei kontinua nafatin ho
vingansa polítika sei akontese hodi rezulta VII Governu Konstituisaun monu iha 2017 ne’ebé lori ita ba eleisaun Antesipada iha 2018.

Lisaun ida-ne’e tenke aprende ho didi’ak atu labele akontese tan tanba povu mak sei terus ba beibeik no ita-nia nasaun sei la la’ó ba oin.

Mai ita hakribi divionismu no diskriminasaun iha ita-nia rai hodi servisu
hamutuk atu alkansa ita-nia mehi ba moris di’ak hodi dignifika erois no martires da pátria ne’ebé fó an ba mate hodi sosa ukun rasik an ba ita sira ne’ebé sei moris hodi goza Liberdade.

"Ida-ne’e mak ha’u promete bainhira ha’u hetan konfiansa hodi lidera Ministériu ida-ne’e.Hateke ba kotuk, Timor-Leste sofre resesaun ekonómika iha 2017 ne’ebé
afteta makaas ba atividade ekonomia iha rai-laran, rendimentu kompañia setór privadu tún no númeru dezempregu aumenta."

Piór liutan ekonomia Timor-Leste seidauk rekupera mósu tan pandemia
Covid 19. Virus Covid 19 ne’e hada’et maka’as husi ema ida ba ema seluk
no mós husi nasaun ida ba nasaun seluk. Virus ida-ne’e halo nasaun hot-hotu la hakmatek no la seguru. Ho propagasaun pandemia Covid 19 ne’ebé lalais, nasaun hothotu senti ameasadu no aplika lockdown, inklui Timor-Leste.

Estadu Timor-Leste, hamriik hamutuk ho entidades hotu atu proteje povu ida-ne’e husi pandemia Covid 19 tanba iha nasaun barak sira-nia ema mate nabanaban halo ita hotu laran taridu tebes. Iha ita-nia rain
rasik kazu importadu Covid 19 komesa sa’e no konfirmadu positivu husi transmisaun lokál no kada loron aumenta beibeik no pasiente balun mós mate.

Ho situasaun ida-ne’e atividade ekonómika iha rai-laran kuaze paradu
nune’e ekonomia tun maka’as halo kompañia barak hetan difikuldades finanseira.

Situasaun ida ne’e ema barak mak lakon sira-nia servisu no
bele hamosu tendénsia ba krize ‘ekonómika no sosiál’ iha futuru.

VIII Governu Konstitusinal hatan ba preokupasaun povu nian no vida
estadu Timor-Leste nian liuhusi programa oioin atu bele sai husi krize ida-ne’e no povu bele hakmatek hodi hala’o sira-nia atividades ekonómikas lorloron nian.
Ho ida-ne’e VIII Governu Konstitusionál nia programa no prioridade konsentra liu ba EMA, ho moto: “PRO-POVU/EMA”, atu asegura ema moris saúdavel, seguru no moris naruk hodi asesu ba koñesimentu,
teknolojia no inovasaun.

Ho nune’e ita kria koñesimentu no abilidade povu nian atu bele asesu ba oportunidade sira ne’ebé disponivel hodi
atinje padraun moris ida ne’ebé dignu.

"Ha’u hakarak fó parabens ba ita hotu tanba husi rezultadu progresu ne’ebé ha’u haree husi kada relatóriu anuál, ha’u haree katak Timor-Leste nia futuru sei nabilan liu bainhira ita hotu hakaas an hodi serbi ba
ita-nia povu no rai doben Timor-Leste ho badinas, neon nakloke ba malu hodi hasoru dezafius ne’ebé ita hasoru."

Rezultadu hatudu katak husi Setór Turizmu ita konsege estabelese no dezenvolve ona programa Turizmu Komunitariu, Mambae Kafé Trail, no Sítiu Istóriku Jornada Rezistensia, halo manutensaun/rehabilitasaun ba Sítiu Turístiku sira; Apoiu realizasaun eventus kulturais no relijiozus;Apoiu Emprezas no Grupos instalasoens turístikas ne’ebé hetan impaktu husi COVID-19 no kalamidade 04 Abril 2021.

Iha Setór Komérsiu, ita mplementa Programa Loja do Povu, Fasilita
Atividades Esportasaun & Importasaun, Organiza Feira Komérsial, Festival Kafé Timor, no realiza Bazaar Baratu, Implementa programa Cesta Básica (Faze I no II), halo kontrolu ba atividades ekonomikas no
komérsiu.

Ita mós implementa Programa negósiu inovativu Business Innovation Challenges, no Implementa Programa Kréditu Suave, Apoiu dezenvolvimentu ba Mikro, Pekenas no Media Emprezas (MPMEs), no
Promove Tais Timor, nsst.

Ita mós halo hotu ona estudu viabilidade ba Parke Indústria ne’ebé identifika iha fatin rua (2) Ulmera no Vatuvou iha munisípiu Liquiça ho objetivu promove dezenvolvimentu indústrial hodi atrai investimentu doméstiku no estranjeiru hodi kria kampu servisu ba timoroan sira iha
futuru oin mai.

Dekretu lei ka rezulusaun guverno lubuk ida mak ita produs no públika ona iha Jornal da Repúblika nu’udar matadalan ba ita hotu nia servisu no regulamentu ne’ebé ita hotu tenke halo tuir.

Iha Tinan tolu nia laran ita mós estabelese ona kooperasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira hanesan; UNDP, KOICA, JICA, USAID, Ausaid, Asia Foundation, MDF, Qatar, Komisaun Sósiu-Ekonómiku ONU nian,
armoniza akordu tratadu Internasionál ho World Customs Organisation (WCO); World Trade Organisation (WTO) and Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) no sira seluk ne’ebé fó apoiu mai ita iha setór
oioin.

Ne’e hatudu katak sira iha interese boot atu dezenvolve ita-nia rain liuhusi MTCI no ita servisu ho parseiru hothotu hodi alkansa ita-nia mehi hodi liberta povu husi ki’ak no mukit.

Ita atinji progresu sira-ne’e tanba ema hotu hamutuk no hatene fahe servisu tuir ida-dak nia knaar ba objetivu ida de’it atu dezenvolve rai doben Timor-Leste ba futuru ida di’ak liu. La’ós haree de’it ba
kuantidade ezekusaun orsamentu ne’ebé Parlamentu Nasional aprova tin-tinan maibé haree mos ba kualidade servisu ne’ebé ita oferese ba povu.
Cesta Básica nu’udar Obra murak ne’ebé ita halo fó ba povu tomak hodi sente katak sira mós merese hetan netik buat ruma husi FunduMinarai.
Ya
Mandatu VIII Governu Konstitusional ramata ona maibé Timor-Leste
tenke ba oin. Iha buat barak mak ita halo ona maibé buat barak mós ita
seidauk halo.
Hein katak Governu foun sei kontinua nafatin halo buat di’ak ba povu no rai doben Timor-Leste.

Ikus liu, ha’u hakarak hato’o agradesimentu wain tebes ba Vise-Ministru nain rua (2), Diretór-Jeral sira, no ba funsionáriu hothotu ne’ebé durante ne’e servisu ho badinas tebés hodi asegura makina estadu
la’o ho di’ak no atinji progresu ne’ebé ita hetan hamutuk durante mandatu tinan tolu.

Fó apresiasaun ba ita-boot sira hotu ne’ebé servisu makaas, lahatene kolen maibé hatene de’it serbi ba povu no rai doben Timor-Leste.

Susesu ba Governu foun ne’ebé sei mai no susesu ba ita-boot sira hotu.

Hamutuk Ita Bele lori nasaun Timor-Leste Ida Buras Liu tanba ita hotu
hakarak Lori Naroman ba Povu nu’udar metas final ba dezenvolvimentu
nasionál.

Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ba Timoroan hotu no ba
povu tomak.

Quer que o seu negócio seja a primeira Serviço Governamental em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Website

Endereço


Bebora
Dili