Ministério dos Transportes e Comunicações

Ministério dos Transportes e Comunicações

Compartilhar

𝐄𝐧𝐠. 𝐌𝐢𝐠𝐮𝐞𝐥 𝐌𝐚𝐫𝐪𝐮𝐞𝐬 𝐆𝐨𝐧ç𝐚𝐥𝐯𝐞𝐬 𝐌𝐚𝐧𝐞𝐭𝐞𝐥𝐮

Photos from Ministério dos Transportes e Comunicações's post 08/06/2026

𝐋𝐢𝐦𝐩𝐞𝐳𝐚 𝐉𝐞𝐫𝐚́𝐥 𝐟𝐮𝐧𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐫𝐢𝐮 𝐌𝐓𝐊 𝐢𝐡𝐚 𝐭𝐚𝐬𝐢 𝐢𝐛𝐮𝐧 𝐏𝐚𝐥𝐚́𝐬𝐢𝐮 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐭𝐨𝐨 𝐛𝐚 𝐢𝐡𝐚 𝐣𝐚𝐫𝐝𝐢𝐧 𝐩𝐨𝐧𝐭𝐞 𝐁𝐉 𝐇𝐚𝐛𝐢𝐛𝐢𝐞 𝐋𝐞𝐬𝐢𝐝𝐞𝐫𝐞

Díli, 8 Junho 2026 - Funsionariu ministério transportes no komunikasaun, hamutuk funsionáriu ajénsia tuteladu sira halo limpeza jerál iha resintu areadór palasiu governu, tasi ibun lecidere too jardim ponte BJ. Habibie.

limpeza jerál ne'e hahú tuku 07:30 too remata, Atividade limpeja ne’e hala’o, bazeia ba orientasaun husi Ministru Transporte no Komunikasaun, tuir karta konvite ne’ebe hato’o ba MTK, mai husi Ministeriu Turizmu no Ambiente.

Atividade limpeza jeral ne'e realiza hodi komemora Loron Nasionál Tasi (5 Juñu) no Loron Mundiál Oseanu (8 Juñu) nu'udar parte husi Semana Nasionál Oseanu. Governu, autoridade munisipál, eskola no komunidade sira halo kampaña hamoos tasi-ibun hodi proteje biodiversidade no promove Ekonomia Azúl

𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊

Photos from Ministério dos Transportes e Comunicações's post 07/06/2026

𝐕𝐈𝐒𝐄-𝐏𝐌, 𝐌𝐊𝐀𝐄 𝐍𝐎 𝐌𝐓𝐀 𝐀𝐁𝐄𝐑𝐓𝐔𝐑𝐀 𝐅𝐄𝐈𝐑𝐀 𝐁𝐀 𝐋𝐎𝐑𝐎𝐍 𝐍𝐀𝐒𝐈𝐎𝐍𝐀𝐋 𝐓𝐀𝐒𝐈

Ataúru, 05 Juñu 2026 - Vise-Primeiru Ministru Interinu, Ministru Kordenadór Asuntu Ekónomiku no Ministru Turizmu no Ambiente, atuál Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng Miguel Marques Gonçalves Manetelu abertura feira ba loron semana mundíal oseanu iha suku makILI autoridade administrativa ataúro.
Tema ba komemorasaun semaál mundiál oseanu maka “Área protéjida marina ne’ebé reziliente ba ita nia planeta azúl”
Prezidente Autoridade Administrativa, Mateus Belo agradese ba governu tamba movimentu roo Ro'o Nakroma kuaze loro-loron sai duni hanesan "moris-fatin" ka pilar ne'ebé importante tebes ba dezenvolvimentu Ekonomia Azúl no moris loron-loron nian ba komunidade iha Munisípiu Ataúro.

“Liuhosi mandatu ministru manetelu nia konsege dada ataúro besik liu Dili, iha nia mandatu tinan rua ikus ne’e deside halo movimentasaun roo kuaze lor-loron menus deit loron segunda maka roo la lao, povu ataúro kontente, ho roo halo moviementu lor-loron fasilita ekonomia tamba vizitante barak husi dili ba mai, ita mos ba mai dili hodi halo atividade ekonomiku tanba nemak governu ne’e hakarak povu ne’e labele bokon bebeik, tansa sae roo kiik sira, la kelur tan estrada mai makili mos di’ak ona hodi nune’e fasilita movimentu transporte públiku ba mai makili, beloi, no suku sira seluk. komunidade sira iha makili mós bele hola ona kareta tanba estrada mos atu tama ona mai makili, agóra komunidade sira ba mai dili atauro no atauro dili ho roo boot no la sae ona bero. la kleur tan kompaña balu mó sei hatama roo ho nune’e komunidade atauro la izola an tan ona” dehan Prezidente Autoridade Administrativa Ataúro, Mateus Belo.

Movimentu Roo Nakroma hodi liga Dili – Ataúro, fó impaktu ne'ebé pozitivu ba área ekonómika no sosiál boot tebes, Antes ne'e, komunidade Ataúro Depende liu sa'e ro-ki'ik/lancha ne'ebé risku boot no folin karun atu lori produtu ba Dili. Ho Nakroma Fasilita Negosio Atividade ekonómika, liuliu inan-feton sira, bele lori produtu lokál hanesan ikan, nu'u, no modo sira hodi ba fa'an iha merkado Dili ho kbiit di'ak no folin transportasaun ne'ebé baratu.
Fasilita Nesesidade Bázika komunidade sira bele sosa Sasán nesesidade bázika husi Dili hanesan foos, masin-midar, no materiál konstrusaun bele tula mós ho kuantidade boot.

Dezenvolvimentu Turizmu no Promosaun Tais Ataúro, Ataúro koñesidu nu'udar destinasaun turizmu tasi nian ne'ebé furak iha mundu.

Ro Nakroma fó opsaun ne'ebé seguru no baratu ba turista lokál no internasionál sira ne'ebé hakarak vizita Ataúro, liuliu iha findesemana, Promove Arte Kulturál, Impaktu husi vizita turista lokál no internasionál, sosa mós produtu tradisionál ajuda tebes grupu feto sira ne'ebé prodúz Tais Ataúro, produtu artizunatu sira seluk.

Prezidente Autoridade Turizmu Timor-Leste, Virgílio Smith iha nia diskursu hatete Autoridade Turizmu Timor-Leste sei estabelese rejime juridiku hodi bele kontrola atividade sira liga ba setór turizmu iha ataúro.

“iha rai ita koalia kona-ba ita nia ambiente, ita nia natureza no ba tasi ita nia ita nia oseanu kompontente tolu ne’e e sai fatór importante atu dezenvolve ita nia turizmu. tasi ita nia riku soi ne’ebé maka nunka atu hotu, kuandu ita ema rasik iha hanoin iha amor hodi proteje liu-liu ita nia ambiente mariñu tanba iha ita nia tasi ita hola parte sai anglu korál ne’ebe maka timor hola parte, ba ita mós iha turistiku mariñu iha atividade ne’ebé apoiu tebes atividade turizmu maka diving morfiring iha mós atrasaun turistika sira ita nia baleia azúl too tempu ema sei asisti migrasaun baleia azúl iha ataúro maibé ita seida’uk iha lejislalasaun ka regras ne’ebé empoin para hodi asegura katak atividade sira ne’e bele fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia iha setór turizmu nia ida nemak dala ruma ema lori malu mai iha ne’e halo diving snorkin tanba nemak autoridade turizmu atu hare hela atu estabelese rejime juridiku oinsa atu bele kontrola sira ne’ebé maka halo pratika diving snorking ho sira nebe mak atu asisti hare migrasaun baleai azul nia, dehan Prezidente ATTL, Virgilio Smith.

Prezidente ATTL husu ba ataúro oan sira atu proteje ambiente ataúro nia ho nune'e atrai turista sira mai ataúro.

"Parte terestre nia iha ataüro iha potensiál turizmu liu-liu ita nia tasi ibun ambiente ne’ebé mak sei verde seida’uk esplora ita hein katak ataúro oan rasik sei bele proteje ita nia ambiente ida ne’e ho ita nia nattureza ida ne’e hodi sai fatór atrativu ba turista sira, autoridade turismu iha kna’ar boot ida sei prepara ita nia rekursu umanus liu-liu ba ita nia operadores turistiku sira liu-liu ba operadór sira ne’ebé opera iha area óspitalidade, restaurante ótel sira ne’ebé maka bele oferese fasilidade bainhira turista sira mai vizita. Iha selebrasaun loron nasionál tasi, Selebrasaun mós semana oseanu iha ataúro atu fó hanoin ba ema hotu atu kuidadu Ambiente no tasi saudável importante tebes ba biodiversidade, seguransa ai-han, vida-moris komunidade no reziliénsia ba mudansa klimátika.Hamutuk, ita reafirma ita-nia kompromisu atu proteje patrimóniu naturál Timor-Leste nian no konserva rikeza mariña ba jerasaun agora no futuru. hodi promove dezenvolvimentu Ekonomia Azúl no proteje ita-nia tasi" dehan Prezidente ATTL, Virgílio Smith.

Vise-PM Interinu, MKAE no MTA, Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu subliña Loron nasionál tasi sai hanesan oportunidade ida atu reafirma Timor-Leste nia identidade hanesan nasaun marítima ida.

“Iha loron ida-ne’e, ho sentidu responsabilidade no orgulho nasional, Reprezenta Sua Excelência Primeiro Viçe Primeiro-Ministro, Ministro Kordenador Assuntu Ekonómiku, Ministro Turizmo noa Ambiente, ita hamutuk iha fatain ida ne’e hodi selebra Loron Nasional Tasi Timor-Leste. Loron ida-ne’e la’ós deit loron komemorativu ida iha kalendáriu nasional. Loron ida-ne’e hanesan oportunidade ida atu reafirma ita-nia identidade hanesan nasaun marítima ida, atu reforsa itania kompromisu ba proteksaun patrimóniu marítimu nasional no atu projeta vizaun ida ba futuru Timor-Leste ne’ebé fundamenta iha utilizasaun sustentável rekursu tasi nian. Tasi sempre okupa fatin sentrál ida iha istória no dezenvolvimentu povu timoroan. Husi tempu uluk kedas, tasi sai dalan ligasaun entre komunidade sira, sai fonte ai-han, sai espasu troka kultura no komérsiu, no sai mós espasu ne’ebé akompaña povu timoroan iha nia luta ba liberdade no independénsia”Subliña Vise-PM Interinu, MKAE no MTA, Ministru Manetelu.

Governante ne’e afirma tasi hanesan ponte ida ba oportunidade, inovasaun, investimentu no prosperidade.

“Tasi ne’ebé rodeia ita-nia rai la’ós deit fronteira jeográfika ida. Tasi hanesan parte integrál husi ita-nia alma kolektiva, ita-nia identidade nasionál no ita-nia destinasaun hanesan Estadu soberanu ida iha rejiaun Indo-Pasífiku. Bainhira Governu Konstitusionál da IX define nia prioridade estratéjika sira, lideransa Sua Excelénsia Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatudu klaru katak Timor-Leste tenke fila fali ba nia vokasaun naturál hanesan nasaun marítima. Durante tempu naruk, dala barak ita haree tasi hanesan limite ida entre rai no mundu liur. Maibé ohin, Governu konvida ita atu muda perspetiva ne’e. Ita tenke haree tasi hanesan ponte ida ba oportunidade, ba inovasaun, ba investimentu no ba prosperidade. Tanba ne’e, mosu vizaun nasional ida ne’ebé agora sai inspirasaun ba movimentu nasional ida: “Hau nia Tasi, Hau nia Timor, Hau nia Tasi, Hau nia Futuru.” Lema” Lema ida-ne’e reflete filosofia ida kona-ba dezenvolvimentu nasional. “Hau nia Tasi” signifika responsabilidade. Signifika katak rekursu tasi nian pertense ba povu tomak no tenke jere ho laran-metin no responsabilidade interjerasional. “Hau nia Timor” signifika soberania. Signifika katak proteksaun no valorizasaun patrimóniu marítimu mak parte importante husi konsolidasaun Estadu no independénsia ekonomika nasaun nian. “Hau nia Tasi, Hau nia Futuru” signifika esperansa no transformasaun. Signifika katak tasi sei sai fundasaun ida ba ekonomia ida ne’ebé diversifikadu, sustentável no inkluzivu ba jerasaun sira ohin no aban. afirma Vise-PM Interinu, MKAE no MTA, Ministru Manetelu.

Ministru Manetelu hatutan tan katak Iha sékulu XXI, poténsia ekonomika nasaun ida la sukat deit husi rikeeza ne’ebé iha rai-laran. Poténsia ekonomika nasaun ida mós sukat husi nia kapasidade atu valoriza no jere ho matenek rekursu marítimu sira.

"Timor-Leste iha tasi luan liu kilometru rihun ida ho biodiversidade ne’ebé konsidera hanesan ida husi ne’ebé riku liu iha mundu. Timor-Leste iha korál sira ne’ebé entre di’ak liu iha rejiaun.
“Ita iha ekosistema mangal ne’ebé importante ba mitigasaun mudansa klimátika. Ita iha rekursu peskeiru sira ne’ebé bele kontribui ba seguransa alimentar nasional. Ita iha paisajen marítima extraordináriu ne’ebé bele sustenta setór turizmu mundial-klase ida. Pergunta estratéjika ba ita hotu mak ida deit: Oinsá ita transforma potensial idane’e sai benefísiu konkretu ba povu? Resposta Governu nian mak klaru: liuhusi dezenvolvimentu Ekonomia Azul. Ekonomia Azúl ne’e la’ós moda polítika ida. Ne’e estratéjia nasional ida ba transformasaun ekonomika. Ekonomia Azúl ne’e kona-ba oinsá ita uza rekursu tasi nian atu kria empregu, aumenta rendimentu, promove inovasaun no atrai investimentu, maibé ho respeitu tomak ba sustentabilidade ambientál. Ne’e signifika investe iha peska sustentável. Ne’e signifika promove akuakultura moderna. Ne’e signifika dezenvolve turizmu marítimu ne’ebé responsavel. Ne’e signifika hadia infraestrutura portuária no ligasaun marítima. Ne’e signifika investe iha edukasaun, investigasaun siéntifika no teknolojia marítima. Ne’e signifika prepara jerasaun foun ida atu lidera ekonomia marítima TimorLeste nian” nia hatutan.

iha nia diskursu ikus governante ne'e rekoñe Governu kompriende katak dezenvolvimentu ekonómiku no konservasaun ambientál la bele konsidera hanesan objetivu ne’ebé kontra malu. Pelo kontráriu. Dezenvolvimentu sustentável exiji katak ida suporta ida seluk. Laiha tasi saudável, laiha ekonomia azul. Laiha korál sira, laiha peska sustentável. Laiha mangal sira, laiha reziliénsia ba mudansa klimátika. Laiha konservasaun biodiversidade, laiha turizmu sustentável. Tanba ne’e, Governu sei kontinua hametin área mariña protejida sira, kampaña limpeza tasi no polítika sira atu kombate poluisaun marítima. Iha tempu hanesan, Governu sei kontinua servisu hamutuk ho komunidade kosteira sira tanba sira mak guardia dahuluk ba patrimóniu marítimu nasional.

𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊

Photos from Ministério dos Transportes e Comunicações's post 05/06/2026

𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐈𝐍𝐀𝐔𝐆𝐔𝐑𝐀 𝐌𝐀𝐊𝐈𝐍𝐀 𝐓𝐑𝐀𝐍𝐒𝐅𝐎𝐑𝐌𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐓𝐀𝐒𝐈 𝐁𝐄𝐍 𝐁𝐀 𝐁𝐄𝐄 𝐌𝐎𝐒 𝐈𝐇𝐀 𝐀𝐊𝐑𝐄𝐌𝐀

Ataúro, 05 Juñu 2026 – Governu liuhosi Vise-Primeiru Ministru Interinu, Ministru Kordenadór Asuntu Ekónomiku no Ministru Turizmu no Ambiente, atuál Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng Miguel Marques Gonçalves Manetelu. Inaugura makina transformasaun tasi ben ba bee mos iha akrema, suku bikeli.

Luciano dos Santos Pereira mak inovadór lokál no "erói" ne'ebé koñesidu tebes ho ninia matenek hodi kria teknolojia simple no kreativu hodi transforma tasi-been sai bee-moos (desalinizasaun).
Nia mak fundadór ba grupu ka parseiru ho organizasaun lokál (hanesan Movimentu Tasi-Ibun) ne'ebé ho inisiativa rasik dezenvolve makina desalinizasaun tradisionál/artizanál hodi ajuda komunidade iha illa Ataúro ne'ebé dezde uluk hasoru problema boot ba bee mos. Ho nia matenek ne’e governu halo kooperasaun ho nia, antes ne’e komudade sira iha illa Ataúro (liuliu iha área ne'ebé maran no dook husi bee-matan) uluk presiza sosa bee ho folin karun ka hein de'it bee-udan. Ho inovasaun husi Luciano, sira bele hetan bee-moos.

V-PM interinu. Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha nia entrevista Louva ba Luciano nia matenek hodi implementa nia matenek ba iha komunidade nia leet ho matenek ne’ebé Luciano iha governu halo kooperasaun ho nia no nia ekipa hodi halo instalasaun ba makina perfurasaun Bee mos iha Akrema.

“Diresaun jerál ambiente halo kooperasaun ho timor oan naran Luciano hodi hahú projetu kiik maibé nia benfisiu ba populasaun sira ne’ebé sente persija duni, ha’u hanesan reprezenta sua esélensia vise-primeiru ministru, ministru kordenadór asuntu ekonómiku no ministru turizmu no ambiente, sua esélensia Francisco kalbuady lay, mai hamutuk ho ekipa, prezidente autoridade turizmu, kordenadór jerál ambiente ho diresaun jerál husi ambiente nia mai aproveita komemorasaun loron nasionál oseanu nia iha ataúro, Ohin mai inaugura makina transformasaun tasi ben sai bee mos, ohin ami koko tiha ona transformasaun tasi ben sai be mos, ho kualidade di'ak ba oin populasun bele konsumu ona bee mos”dehan V-PM interinu, MKAE no MTA, Ministru Manetelu.

Nia afirma Projetu ida ne’e projetu komunitária, projetu ida ne’e nain maka komunidade tanba nemak husu liu-liu ba joven sira iha akrema atu kuidadu fatin oan ne’e, tanba projetu ida ne’e halo ho osan povu nia tanba ne’e husu ba joven sira, inan aman sira atu uja ho kuidadu. Tanba projetu ne’e osan povu nia mak hodi mai konstrui fali halo instalasaun be mos, tuir esperénsia husi timor-oan Luciano katak kuandu eletresidade nia estabil di'ak bele dura too tinan lima ne’ebé atu dura too iha ne’eba depende ba ita kuidadu, manutensaun no husu liu-liu labele estraga labele, ita nia inan aman sira no joven sira labele hanoin katak osan ne’e governu nia, osan ne’e povu nia ita uja fali osan povu nia hodi halo dezenvolvimentu para sira bele hetan benefisiu ba sira nia an rasik.

Luciano dos Santos Pereira esplika katak Desalinizasaun mak prosesu kímiku ida ne'ebé hasai tasi-been ninia masin no minerál sira hodi transformá ka dudu tasi-been ne'e sai fali bee moos ne'ebé seguru ba ema atu hemu, uza ba nesesidade lor-loron.
Prosesu ne'e importante tebes ba illa ki'ik sira ka fatin sira ne'ebé menus bee-moos (hanesan mota ka bee-rai), maibé hale'u ho tasi.

Iha métodu oioin ne'ebé siénsia uza hodi halo desalinizasaun, maibé rua ne'ebé koñesidu liu mak:
1. Osmose Reversa (Reverse Osmosis - RO):

o Ne'e mak teknolojia ne'ebé uza barak liu iha mundu.
o Sira dudu tasi-been uza presaun aas hodi pasa hosi membrana (fatin ko'a) ida ne'ebé mihis tebes. Membrana ne'e sei labele husik masin no kímiku sira seluk liu, maibé bee-moos de'it mak bele liu hodi sai ba sorin.

2. Distilasaun Térmika (Thermal Distillation):

o Métodu ne'e uza prinsipiu hanesan udan nian. Sira hamanas tasi-been to'o nabeen/nakali no sai suar.

o Suar bee nian ne'e la lori masin. Bainhira suar ne'e malirin fali, nia transforma fali ba bee-moos (kondensasaun), no masin hela de'it iha bason okos.

Distribuisaun be’e liuhosi dada kanu ba komunidade sira no instala to****ra lima maka distribui ba komunidade sira.

Xefe Suku Bikeli Daniel Martins agradese ba governu liuhosi V-PM, MKAE no MTA ne’ebé ajuda ona komunidade sira ba oin komunidade sira la halerik ona akona-bee mos.

“Total populasaun iha suku bikeli Populasaun hamutuk rihun rua atus walu neen nulu resin neen (2866) suku ida nee iha aldeia rua maka sira labele asesu bee mos, aldeia barauana no aldeia Aldeia Ilidua Douro, ami agradese esforsu sira ne'e ita nia governu ne'ebé halo esforsu ohin komunidade akrema bele ona asesu bee mos liuhosi instalasaun makina porfurasaun bee mos iha fatin ne.e.

Suku Bikeli iha aldeia haat maka hanesan Aldeia Ilidua Douro, Ilicnamo, Pala ne'ebé koñesidu Akrema tama iha aldeia ne'e nian okos no Uaro-Ana mós koñesidu nu'udar Waroana.

Kordenadór Jerál Ambiente, Alves Gomes hatete Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão sempre hatete dezenvolvimentu integradu iha buat tolu maka hanesan Estrada, ahi no bee, Estrada itabele subtitui, ahi bele subtitui maibé bee laiha ita labele subtitui tanba laiha bee laiha moris .

Projetu instalasaun sistema bee moos iha Akrema, Ataúro, nu'udar pasu importante tebes atu rezolve kestaun menus bee moos ne'ebé komunidade sira iha ne'ebá infrenta durante tinan barak.

atu fó hanoin katak Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão mós hateten ona katak dezenvolvimentu infraestrutura bázika — liuliu bee moos no eletrisidade — mak sai prioridade boot hodi foti sa'e moris povu Ataúro nian, inklui mós dezenvolvimentu ekonómiku hanesan peska no turizmu.

Tanba dezafiu bee moos iha Ataúro ne'e boot tebes (rai maran no bee subterraun barak mak kontamina ho bee tasi), Primeiru-Ministru no IX Governu uza deit meius oioin liuhusi fundu kbiit nian hodi fó atensaun maka'as ba kestaun ne'e.

Iha ne'e, iha pontu boot tolu (3) ne'ebé hatudu oinsá Primeiru-Ministru no governu foti desizaun ba asuntu bee iha Ataúro:

1. Inagurasaun FEDA (Fundo Especial de Desenvolvimento de Ataúro)

Bainhira Primeiru-Ministru Xanana Gusmão ba vizita Ataúro, nia inagura kedas edifísiu foun ba FEDA (Fundo Especial de Desenvolvimento de Ataúro). Iha biban ne'ebé, nia fó mandomento ka husu ba Diretór Ezekutivu FEDA ho nia ekipa atu:

Prioritiza kedas estudu ba infraestrutura xave iha illa ne'e, ne'ebé primeiru liu mak bee moos, saneamentu, no dalan.

2. Alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE)
Iha aprezentasaun ba OJE, Primeiru-Ministru sempre temi katak investimentu sira ne'e tenke hamosu mudansa ba otonomiu no moris povu nian — husi agrikultór iha Maliana to'o peskadór no komunidade sira iha Ataúro. Bee moos sai pilar ida ne'ebé labele ketak husi programa IX Governu Konstitusionál nian hodi hamenus kiak iha área kestaun tasi no mota nian.

3. Solusaun Teknolojia ba Oin
Tanba bee-matan deit la to'o, governu nia vizaun mak atu lori mós teknolojia fura bee ne'ebé labele hetan intruzun bee tasi (saltwater intrusion) ka uza sistema desalination (filtra bee tasi sai bee moos)

Lia-menon Primeiru-Ministru mós husu nafatin ba autoridade lokál sira husi Administradór Munisípiu, Xefe Suku, to'o Xefe Aldeia — atu hamutuk ho komunidade hodi kuida didi'ak instalasaun sira ne'ebé governu no parseiru sira dezenvolve ona, mós liuhusi sistema foun sira hanesan One-Stop Shop dijitál ne'ebé foin dadaun ne'e harii mós iha Ataúro.

𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊

Photos from Ministério dos Transportes e Comunicações's post 05/06/2026

𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐋𝐀𝐍𝐒𝐀 𝐅𝐀𝐓𝐔𝐊 𝐃𝐀-𝐇𝐔𝐋𝐔𝐊 𝐁𝐀 𝐏𝐄𝐑𝐅𝐔𝐑𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐍𝐎 𝐊𝐀𝐍𝐀𝐋𝐈𝐙𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐁𝐄𝐄 𝐌𝐎𝐒 𝐈𝐇𝐀 𝐒𝐔𝐊𝐔 𝐁𝐄𝐋𝐎𝐈

05 Vise-Primeiru Ministru Interinu, Ministru Kordenadór Asuntu Ekónomiku no Ministru Turizmu no Ambiente, atuál Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng Miguel Marques Gonçalves Manetelu. Lansa fatuk da-huluk perfurasaun no kanalizasaun bee mos iha suku bikeli, administrative Ataúro.

mai hatudu deit laiha husi diresaun jeral ambientas diresaun nasional nasional alaterasaun klimatika ho ekipa ida perkore teritoriu nasional suku atus haat resin identifika katak iha vulneveralidade nebe komunidade hasoru suku 112 vulneral barak liu halai ba bee ida mak Atauro ne’e duni.

Xefe Suku Beloi hatete antes suku beloi iha tanki ida ne’ebé desde tempu uluk iha tinan 1980 avo tio sira ne’ebé destera mak halo tanki ne’e.

“Ohin sua esélensia mai hare tanki atingu ida iha ne’e, tanki ne’e halo husi ita nia avo no tio sira ne’ebé destera mai iha ataúro entaun cruz vermela fornese tanki ne’e komuniadade sira mak konsumu bee mos ne’e, ho prezensa sua esélensia nia iha ne’e liuhosi apoiu husi diresaun ambientál agora ita atu lansa ha’u hein katak bao in komunidade sira bele kona konsumu bee mos. Iha ne’e xefe familia maioria aldeira maker familia barak liu mak iha foho ne’ebé pertense bas uku beloi, iha uma kais lima nulu resin ida, inklui komunidade suku makadadi mós hela iha ne’e maski sira seida’uk tama iha suku beloi maibé ita konsidera sira hamutuk ema nain neen nulu resin walu (68), populasaun iha atus rua. Dehan Xefe Suku Beloi, João da C. Nunes.

Kordenadór Jerál Ambiente, Alves Gomes hatete, diresaun jerál ambiente niaa Prioridade ida mak identifikasaun vulneravelidade limitasuan komunidade sira la asesu be mos iha subterrranu mak sai impaktu durante tempu naruk desde tempu kolonial portugés, no indonézia mai too agóra maka problema bee mos iha ilha Atauro.

“Orgulu no onra boot tebes komitmentu boot husi governu da-sia lideradu Primeiru-Ministru Kay Raka Xanana Gusmão hakarak ita hotu moris no sente duni rai ne’e ita nia, Bee mos ne’e la ba ema ida deit maibe ba ema hotu, ba ai horis, ba ema, se deit maka hanesan timor oan iha direitu atu hetan rekursu ne’ebé iha nia rai rasik. atauru sai hanesan sentru laboratoiru turistimu biodiversidade ho korál ne’ebé kualidade di’ak liu iha mundu no nasionál, apresia ba kooperasaun ho atutoridade lokál no komunidade sira tanba hetan kontribui husi ema hotu-hotu iha Atauro” hatete Kordenadór Jerál Ambiente, MTA, Alves Gomes.

V-PM, interinu MKAE no MTA, Ministru Manetelu iha nia diskursu hatete nia mai Atauro reprezenta V-PM, MKAE no MTA, governu ne’ebé lideradu Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão kontinua fó prioridade liu dezenvolvimentu infraestrutura bázika — liuliu bee moos no eletrisidade mak sai prioridade boot hodi foti sa'e moris povu Ataúro nian, inklui mós dezenvolvimentu ekonómiku hanesan peska no turizmu.

“Ha’u reafirma hodi hatete katak labele kria konfuzaun iha komunidade nia leet, labele tau bomba iha kraik ho kór bandeira partidu nia, labele ema ida dehan governu ne’e ami nia, labele, governu ne’e ba timor oan hotu, governu ne’e mai husi partidu duni maibé sai ona governante tenki servi ba ema hotu, maun boot Kay Rala Xanana Gusmão sempre dehan ema la fiar ba buat ne’ebé ó ko’alia maibé ema fiar ba buat ne’bé ema hare ho matan” dehan V-PM, interinu MKAE no MTA, Ministru Manetelu.

Total orsamentu ba projetu ne’e hamutuk ho valór osan, 89, 885.65, empreza ne’ebé konstrui obra ne’e maka Lica-Tada unipesoál LDA ho durasaun fulan hitu, dezeñu BOQ mai hosi Bee Timor-Leste empreza públika.

𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊

Photos from Ministério dos Transportes e Comunicações's post 04/06/2026

𝐏𝐎𝐕𝐔 𝐀𝐓𝐀𝐔́𝐑𝐎 𝐀𝐆𝐑𝐀𝐃𝐄𝐒𝐄 𝐁𝐀 𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐓𝐀𝐍𝐁𝐀 𝐋𝐎𝐊𝐄 𝐄𝐒𝐓𝐑𝐀𝐃𝐀 𝐅𝐎𝐔𝐍

Ataúro, 04 Juñu 2026 – Prezidente Autoridade Munisípiu Ataúro, Mateus Belo, hato’o lia hirak ne’e bainhira halao enkontru ho Vise-Primeiru Ministru Interinu, Ministru Kordenadór Asuntu Ekonómia, no Ministru Turizmu no Ambiente atúal Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha sala enkontru administrasaun Ataúro iha kinta ne’e.

“Falta fulan ida ka rua tan ataúro hakotu ona izolamentu tanba governu kontinua loke Estrada foun iha ataúro ita hakarak ataúro labele iha ema ida hela iha kotuk, povu tenki goza dezenvolvimentu, tinan oin karik aprova orsamentu FEDA nia karik labele tahan, tahan tanba la kleur tan ita sei ba kro, ami sei lori ami nia proposta ba FEDA karik liu des miloens fó de’it tanba saida, investe ba ataúro investe ba timor-leste nia futuru, tanba turista barak mai ataúro. Turizmu ataúro bele fo reseita ba estadu bele subtitui reseita petrolifeiru no biodiversidade iha ataúro as liu iha mundu, as liu labuan bajo, as liu bali, indonézia sira fó prioridade liu ba iha setór naun petrolifeiru hanesan iha bali, aban bairua ataúro bele halo diak liu sira tanba ataúro riku tebes ho biodiversidade no turizmu” dehan PAM Ataúro.

Hafoin enkontru PAM Ataúro, Mateus Belo akompaña V-PM interinu, MKAE, MTA, kontinua halo observasaun ba iha Estrada sira iha suku makadade no makili

Vise-Primeiru Ministru Interinu, Ministru Kordenadór Asuntu Ekonómia, no Ministru Turizmu no Ambiente atúal Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu hatete bainhira nia viajen ho Roo Nakroma husi Dili mai Ataúro, nia konversa ho kapitaun Roo Nakroma hatete Ataúro agora iha mudansa boot tanba Estrada komesa haleu Ataúro.

“Iha roo laran ha'u tur hamutuk ho kapitaun roo para atu hare ataúro nia mudansa ne’e to iha ne’ebé, husi esplikasaun husi kapitaun ne’e nia rasik hatete katak ataúro iha mudansa boot kapitaun ne’e bapa ida, konversa husi dili too roo embarka iha ataúro, nia dehan katak nia iha timor tinan sanulu resin, mais ataúro hatudu ona mudansa bootx, iha roo laran nia hatudu mai ha'u Estrada sira iha ataúro, nia hatete katak alkatraun foin too husi sidade ataúru ba too bikeli, no kompaña sira kontinua loke estrada foun iha Ataúro laran kuaze book hela” Hatete V-PM Internu.

Iha observasaun ne'e V-PM interinu dada lia mos ho komunidade balu, iha dada lia ne'e komunidade sira agradese ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão bele loke ona estrada foun asegura dezenvolvimentu inkluzivu, fasilita movimentu komunidade, no lori naroman ekonómiku ba povu iha Ataúro.

Governante ne'e firma povu persija duni dezenvolvimentu, povu mak tenki goza dezenvolvimentu. Ataúro koñesidu nu'udar fatin ne'ebé riku ho turizmu ekolójiku biodiversidade tasi. Governu nia kompromisu mak hadi'a estrada sira ne'ebé lori turista no komunidade sira ba destinasaun turizmu, governu kompremetidu dezenvolvimentu Ataúro labele ketak husi dezenvolvimentu nasionál. Kompromisu prinsipál mak implementa pakote reabilitasaun no loke Estrada foun ba ne'ebé liga suku sira, liuliu husi kapitál munisípiu nian no sira seluk hanesan Beloi, Bikeli, no Makadade. Projeitu sira-ne'e inklui hadi'a kualidade Estrada.

𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊

Photos from Ministério dos Transportes e Comunicações's post 04/06/2026

𝐏𝐀𝐌 𝐀𝐓𝐀𝐔́𝐑𝐎 𝐀𝐆𝐑𝐀𝐃𝐄𝐒𝐄 𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐅𝐀𝐒𝐈𝐋𝐈𝐓𝐀 𝐎𝐏𝐄𝐑𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐑𝐎𝐎 𝐁𝐄𝐑𝐋𝐈𝐍 𝐍𝐀𝐊𝐑𝐎𝐌𝐀 𝐃𝐈𝐋𝐈-𝐀𝐓𝐀𝐔́𝐑𝐎 𝐇𝐔𝐒𝐈 𝐓𝐄𝐑𝐒𝐀 𝐓𝐎𝐎 𝐒𝐀𝐁𝐀𝐃𝐎

Ataúro, 04 Juñu 2026 - Vise-Primeiru Ministru Interinu, Ministru Kordenadór Asuntu Ekonómia, no Ministru Turizmu no Ambiente atúal Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu kinta ohin desloka ba Ataúro hodi partisipa serimónia loron nasionál tasi ne’ebé sei halao iha 5 juñu 2026 iha Ataúro.

Iha Ataúro V-PM interinu ho kometiva simu husi Prezidente autoridade Munisípiu Ataúro, Mateus Belo, hodi kontinua halao enkontru iha salaun administrasaun Ataúro.

Iha enkontru ne’e Prezidente autoridade Munisípiu Ataúro, Mateus Belo, agradese ba Ministru Manetelu nia lideransa operasaun Roo Nakroma Dili – Ataúro husi tersa too domingu.

“Ha’u lori povu ataúro sente haksolok tebes iha Sua Esélensia nia mandatu kuaze loro-loron Roo Berlin Nakroma bele ba mai ataúro. Uluk roo ba mai ataúro iha loron sabado no domingu de’it, dala de’it, bainhira laiha pasajeiru ro labele halo operasaun. Maibé agóra sabado no domingu mós pasajeiru nakonu, loro-loron roo ba mai pasajeiru sempre nakonu ida ne’e susesu boot ida. Ho movimentu roo loro-loron komunidade sira bele iha opsaun bele ba iha tersa mós bele, kuarta mós bele, kinta mós bele, sesta mós bele, sabado mós bele no domingu mós bele”dehan PAM Atúro Mateus Belo iha nia diskursu.

Nia Agradese ba governu da-sia lideradu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nia lideransa foti asaun ne’ebé risku ne’ebé boot maibé barani lao ba oin.

Ministru Manetelu iha nia diskursu hatete ohin loron ataúro iha mudansa boot Roo Berlin Nakroma nia operasaun Tersa too Sabado turista mak vizita ataúro.

“Governu da-sia lideradu husi maun boot Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão iha kompremisiu boot ba povu no rai doben ida ne’e, ita koko atu labele husik suku ida ka aldeia ida hela iha kotuk setór hotu-hotu ita book ,balu foin hahú hanesan Estrada, eletresidade no seluk tan, esforsu ita halo tanba inspira husi maun boot kay rala Xanana Gusmão, ataúro laos fatin foun ida ba ema ataúro oan, tempu japonese, portugés mai too iha okupasaun indonézia ema husi rai seluk rai boot sira , mai iha ne’e tanba destera, tanba kauza ida.

Governante ne'e afirma relasiona ho operasaun Roo Berlin Nakroma governu liuhosi Ministériu Transportes no Komunikasaun, sei halo hela estúdu viabilidade ba iha portu Ataúro.

"Los duni prezidente kuandu primeiru FEDA ataúro nia iha osan ida atu hare ba portu ataúro, ha’u dehan labele osan trezentos mil ne’e imi identifika bele halo eskola, bele hadia sentru saúde ka ida portu ne’e husik hela, ita tenki hadia duni, ohin ha’u hatudu foto ida sira uja satelit foto iha portu nia oin ne’e iha korál iha ne’eba, tanba nemak ita atu halo esúdu viabilidad ne’e para atu hare portu ne’e mantein iha neba ka atu dudu oituan mai fali liman los. para atu asegura ida ne’e de’it, maibé fiar ba estudu viabilidade sei hahú agóra prosesu atu tama ba faze finál atu asina kontratu prosesu lao iha komisaun nasionál aprovizionamentu (CNA) ha'u fiar katak buat hotu lao di’ak, antes tinan ne’e remata estudu ne’e remata ita karik bele hahú konstruksaun iha 2027 ne’e kala ida ne’e imi pasensia oituan" Ministru Manetelu afirma.

𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊

03/06/2026
Photos from Ministério dos Transportes e Comunicações's post 03/06/2026

𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐊𝐎𝐍𝐓𝐈𝐍𝐔𝐀 𝐇𝐀𝐋𝐎 𝐒𝐔𝐒𝐏𝐄𝐍𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐁𝐀 𝐀𝐀𝐓𝐈𝐕𝐈𝐃𝐀𝐃𝐄 𝐀𝐑𝐓𝐄 𝐌𝐀𝐑𝐒𝐈𝐀𝐈𝐒

Dili, 3 Juñu 2026 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu partisipa reuniaun konsellu ministru kuarta ne’e iha Palásiu Governu Dili.

Iha reuniaun Konsellu Ministrus ne’e aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé hanaruk, to’o loron 31 fulan-dezembru tinan 2026, períodu vijénsia suspensaun ba ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál, no mós enserramentu temporáriu ba fatin no instalasaun hothotu ne’ebé utiliza ba ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál.

Desizaun ne'e kontinua Rezolusaun Governu n. 45/2023, loron 10 fulan-novembru, ne'ebé prolonga ona tuituir malu liuhosi Rezolusaun n. 17/2024, loron 24 fulan-abril, n. 60/2024, loron 7 fulan-novembru, n. 22/2025, loron 7 fulan-abril no n. 77/2025, loron 17 fulan-dezembru. Presupostu sira ne'ebé justifika suspensaun ne'e vigora nafatin, liuliu nesesidade atu hametin dame sosiál ne'ebé hetan ona dezde fulan-novembru 2023 no atu garante katak prátika arte marsiál sei bele halo de’it iha kontestu desportivu, hodi kontribui ba formasaun sívika no umanista ba joven sira.

Iha loron 30 fulan-jullu tinan 2025, Governu Konstitusionál IX aprova proposta lei ida, ne’ebé submete ona ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé ho objetivu atu regula rejime jurídiku foun ba prátika arte marsiál. To'o nia aprovasaun no tama iha vigór, kontinua nafatin suspensaun no enserramentu temporáriu ba fatin sira ne'ebé utiliza ba ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál.

𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊

Quer que o seu negócio seja a primeira Serviço Governamental em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Telefone

Endereço


Caicoli Dili
Dili

Horário de Funcionamento

Segunda-feira 08:00 - 17:30
Terça-feira 08:00 - 17:30
Quarta-feira 08:00 - 17:30
Quinta-feira 08:00 - 17:30
Sexta-feira 08:00 - 17:30