Coronel José da Costa Soares "Trix"

Coronel José da Costa Soares "Trix"

Compartilhar

o Chefe da Casa Militar da Presidência da República, Coronel José da Costa Soares “Trix”
República Democrática de Timor-Leste

Photos from Coronel José da Costa Soares "Trix"'s post 19/11/2019

Melbourne - Ministru Interior Interinu, Filomeno da Paixão de Jesus, akompaña husi Komando forsa Spesial F-FDTL Tenente Coronel Dobu, hamutuk ho adidu seguransa iha Canberra Sr. Afonso de Jesus nomos Adidu Defeza iha Canberra Coronel Jose da Costa Soares (Trix), partisipa konferensia ministérial internasionál kona-ba kontra finansiamentu terrorizmu ho tema "No Money for Terror", ne'ebe hala’o durante loron rua iha Melbourne Convention Centre Australia, hahu husi loron 7-8 Novembru 2019, ne’ebé lidera husi Governu Austrália liu husi Ministériu Interna hamutuk ho nasaun sira iha kontinente lima nia laran.

Ministru Home Affairs Australia Hon Peter Dutton iha nia diskursu, kongtatula reprezentante nasaun hotu no husu atu komunidade internasional servisu hamutuk luta hasoru terorismu.

"Benvindu mai Australia ba Ministru sira ho delegasaun nomos oraganizasaun internasional tomak, privilejiu tebes hau lori Governu nia naran hakarak hato'o obrigado barak ba ita bot sira. Ho prezensa husi nasaun barak nomos organizasaun internasional barak iha nee sai ona pasu ida ba oin ita luta kontra terorismu.

Nia afirma, "Nasaun bele forte oinsa mos, laiha nasaun ida mak bele luta mesak hasoru terorismu. Tanba ne'e komunidade internasional tenke hakuak no fo liman ba malu hodi hasoru terorismu ida nee. Ita hare ba dadaun, partikularmente sira uza teknolojia modernu hodi halo transaksaun online hodi kria fundu no finansia terorista, alende nemos sira uza media sosial hodi halo propaganda radikal hodi influensia foin sae sira nia hanoin. Entaun ida ne'e maka risku ne'ebe dezafia ita hare hamutuk. Hatete Ministru Peter Dutton.

Entretantu Ministru Interior Interinu hateten, "Seminariu ida ne'e importante tebes, atu bele hatene klean konaba oinsa terorista sira halibur fundu hodi halao sira nia atividade. Ohin loron terorismu nia influensia laos deit iha Mediu Oriente, maibe tama ona mai Europa, Indonezia rasik nomos sei to'o mai ita nia nasaun. Tanba ida ne'e mundu internasional presija servisu hamutuk kria estratejia hodi halo prevensaun kontra terorismu.

Nia hatutan, "Ita hotu hatene katak, terorista maka atividade violentu ida ne'ebe grupu radikalizmu sira uza atu hatauk no kria instabilidade ba ema seluk hodi atinji sira nia objetivu politika no ideolojia.Tanba ne'e ita sei halo kordenasaun ho linhas ministeriais, hamutuk ho sosiedade sivil inklui Banku Central mos, presija alerta ho selula terorismu no ita sei lahusik potensia radikalismu envolve ita nia jovem sira. ita sei lahusik ida ne'e akontese. Afirma Ministru Interior ne'e.

Konferensia ne'e hetan partisipasaun masimu husi reprezentante nasaun tomak inklui orgnizasaun internasional hirak ne'ebe hare konaba fundu mundial nomos ASEAN rasik.

24/09/2017

HMAS Adelaide ne'e nia naruk liu metru 200 no bele tula ema to’o 1400, elikópteru 12, veikulu 120 no ró kiik 4! Ró ahi ne’e lori ekipamentus mai hatun iha Dili. Australia sente kontente hodi bele hasoru malu ho Ministru Defeza no Seguransa, Sua Exelensia Jose Somotxo, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Júlio Hornay no ofisiais F-FDTL balun nebe ba vizita ró HMAS Adelaide ne’e

Photos from Coronel José da Costa Soares "Trix"'s post 22/08/2017

Parabéns Komemorasaun Aniversáriu FALINTIL da-42 ne’ebé hala’o iha Quartel Geral F-FDTL Fatudahada, Díli. 20/8/2017

22/08/2017

Luta ita-nian folin duni, atu sakrifísiu asu’uain matebian sira-nian folin nafatin, ita tenke fó onra ba sira.
Liuhosi frente armada, klandestina no diplomátika mak ita hamrik hasoru okupasaun estranjeira no ita harii Timor Leste independente, livre no demokrátiku. Biar frente klandestina no diplomátika importante tebes ba ita nia rezisténsia, luta armada ne’ebé mak asu’uain sira kaer-metin iha ai-laran mak determina susesu ba ita-nia luta ukun-an. Asu’uain sira nia lala’ok iha ai-laran mak hamanas ita nia luta, sira mak fó esperansa ba ita hotu, iha sidade no aldeira, iha rai-laran ka rai liur, sira mak hametin ita-nia mehi atu moris iha patria livre.
Maibé asu’uain FALINTIL sira-nia luta, Frente klandestina no diplomátika ninia luta labele la’o ba oin sé ita la iha Komandu Luta ida de’it. Hafoin ita nia aman nasionalismu Nicolau Lobato mate, Xanana Gusmão, Komandante-en-xefe FALINTIL, organija fila-fali forsa sira no hosi tinan 1981, hahú kaer lideransa no brane no dedikasaun tomak.
Biar hetan kaptura no dadur iha Cipinang, Xanana Gusmão hato’o nafatin povu nia mehi no hakarak hosi kadeia laran, Xanana Gusmão merese ita nia respeitu no estima. Ha’u hakarak mós foti aas hahalok Dr. Mari Alkatiri nian nu’udar fundadór nasionalismu no FALINTIL nian, merese mós foti aas Dr Jose Ramos Horta, veteranu ida ne’ebé mak sai lalenok ba ita nia luta libertasaun nasionál iha tasi-balun. Ha’u hakarak temi mós ita-nia veteranu seluk ida Dr Roque Rodrigues, ita-nia primeiru embaixador iha rai liur.
Iha tinan-24 nia laran, FALINTIL luta hasoru okupasaun ho apoiu uitoan liuhosi rai liur, tanba moris iha 1975 atu defende povu, FALINTIL konsege hala’o duni ninia kna’ar, biar ema barak mate no iha mudansa bebeik kona-ba oinsá organiza-an atu kontinua luta nafatin
Estadu iha devér atu rekoñese no valorize kontribuisaun hosi veteranus no kombatentes libertasaun nasionál no tenke mós garante protesaun espesiál liuhosi polítika insersaun sosiál no programa apoiu, iha área saúde, edukasaun, no formasaun tékniku-profesionál, empregu, asesu ba kréditu no liu hosi mós atividade atu bele hetan rendimentu. Atu bele hetan rendimentu objetivu rendementu sira ne’e, ita tenke fila fali estatutu ba veteranus kombatentes libertasaun nasionál.
Veteranu barak la hetan dala atu estuda iha eskola no universidade sira. Sira aprende iha ai-laran, dook hosi aldeia no sidade, sá kna’ar mak sira halo iha área edukasaun? Kna’ar boot tebtebes. Veteranu sira bele konta sira nia esperiénsia, pesial no kolletiva, susar sira ne’ebé sira hasoru, sira-nia kna’ar, saida mak sira sente, saida mak sira halo, sá esperiénsia vida mka halo sira sai forte liu no halo sira konsege aprende hosi sira-nia knar loro-loron nian! Esperiénsia sira nia ne’e mak forma karáter guerilleiru sira-nian no sira tenke hato’o ba joven sira.
Patriotism, solidariedade, korájen, espiritu misaun no vontade atu manán, la’ós valor sira ne’ebé veteranu de’it mak tenke iha, valór sira ne’e importante mós ba profisaun ne’ebé de’it no ba organizasaun públika ka privada sira atu funsiona ho di’ak. Ita-nia solidariedade ohin loron nian hatudu kompetisaun ne’ebé hali’is liuliu interese hanesan ho estadu no nasaun nian. Tanba ne’e, espíritu veteranu sira-nian, ne’ebé haburas iha luta tinan 24 nia laran, mak espíritu ida ne’ebé tenke hatama no hametin iha eskola sira, iha estadu, iha desportu, atu hetan beibeik susesu, atu bele la’o ba oin, iha ita-nia servisu ne’ebé de’it no iha ita-nia relasaun ho ema hotu-hotu.
Nasaun ne’ebé la fó valór ba ninia pasadu lahatene nia mai hosi ne’ebé no lahatene nia atu bá ne’ebé!
Estadu tenke tau aas bebeik sentimentu patriotism no tenke tau matan ba istória rezisténsia povu Timor-Leste nian hasoru okupasaun no oinsá ita loke odamatan ba mundu.
La iha povu ida bele haburas-an sein edukasaun. Ita nia joven sira presiza hatene oinsá ita manán fali ita-nia independénsia, oinsa ita halo funu, oinsá ita uza ita-nia matanek rasik atu hamosu buat foun, oinsá ita hanoin no halo planu ba ita-nia lala’ok sira. Liuliu kona-ba buat di’ak sira ne’ebé ita hamosu ho ita-nia hamosu ho ita-nia dedikasaun tomak, ita nia espíritu sakrifísiu, ita-nia vontade atu manán, ita-nia nesesidade atu haburas espíritu nasionalismu no patriotismu. Tanba ita halo omenájen ba loron eróis FALINTIL nian, ha’u hakarak aproveita loron ohin, halo tinan haat nulu resin rua, atu hatama iha ajenda nasionál knar foun ida, ne’ebé ha’u fó importánsia no valór estratéjiku ba vida jovens sira-nian no ba ita-nia povu tomak. Knaar foun ne’e mak Servisu Síviku Nasionál.
Tamba sosiedade ohin loron nian simu maka’as no babeibeik influénsia oioin hosi rai sira seluk, ita bele haree dadaun katak ema mós haliis liuliu ona ba sira-nia an rasik, la hanoin kaúza públika ka preukupasaun hotu-hotu nian, la iha sentimentu patriótiku, la iha sentiment katak ita ida-idak pertense ba povu ida, nasaun ida ba servisu Síviku nasionál ne’ebé loke dalabn ba integra joven sira, mane no feto, atu ida-idak fo ninia kbiit no matenek no aprende valór solidariedade ka fó-liman ba malu ba hadi’a no haburas rai ida ne’e, nu’udar sidadaun. Liuhosi knaar oioin ne’ebé estadu mak organiza, joven sira bele aprende mós valór sira ne’e.
Nune’e ha’u hato’o dezafiu foun ida ba governu foun, instituisaun sira, sosiedade sivíl, espesialista no personalidade relevante sira atu hahú iha nível nasionál, kona-ba servisu síviku nasionál, asuntu ida ne’ebé sei iha implikasaun iha estruturaa no vida institusionál estadu nian, tamba sei muda maka’as kultura no tradisaun atu hahú haree liuliu ba valór koletivu no interese estadu nian.
Povu iha de’it direitu atu harii estadu independente, se nia bele defende-an.
Atu bele hasoru ameasa, hamenus risku, hasees-an hosi violénsia armada no hatún presaun polítika, ita-nia nasaun tenke iha polítika ida ba defeza militár.
Ita-nia glorioza Forsas Armadas, FALINTIL-Forsas Defesa Timor-Leste (F-FDTL), ne’ebé mai no haburas-an hosi FALINTIL, hatudu ona saída mak forsas halo di’ak horiluk no sei halo ohin loron ho dedikasaun tomak. Iha prosesu hakfilak hosi FALINTIL ba F-FDTL, buat barak mai hosi vizaun no lideransa Major-Jeneral Taur Matan Ruak nian.
Ita iha Forsas Defesas atu serve Timor-Leste no timoroan sira, sira defende povu no estadu nia interese, iha momentu ne’ebé de’it, iha fatin ne’ebé de’it. Ezemplu rezisténsia FALINTIL nian hasoru okupasaun estranjeira mak inspirasaun bo baze ba F-FDTL haburas-an babeibeik.
Iha tinan sanulu resin lima ikus liu, iha akontesimentu barak iha rai li’ur no iha rai-laran, ne’ebé hamosu situasaun oioin iha rai-laran. Iha tinan hirak ne’e, F-FDTL, ho determinasaun, sakrifísiu no umildade, hatene hakat limitasaun no difikuldade ne’ebé hasoru iha dalan no ita-nia forsas fó-an tomak atu hakfilak dezafiu sira ba susesu.
Maibé atu bele kumpre ho di’ak sira-nia misaun, F-FDTL presiza ema sira ne’ebé fó laran tomak, kualifikadu ho ho treinu di’ak, ita presiza fó atensaun ba kualifikasaun, formasaun no profisionalizasaun ema nian atu instituisaun ne’e bele hamosu babeibeik lideransa kompetente, komandantes oin-foun ho kualifikasaun di’ak no nune’e, it abele halo tranzisaun neineik ho babeibeik entre líder sira hosi jerasaun tuan no líder sira hosi jerasaun foun.
Relasaun Timor-Leste hot asi bele fatór ida ba dezenvolvementu nasionál. Fronteira maritime loos ida bele fó benefisiu oioin no barak tebes ba ekonomia Timor-Leste nian. Haree ba importánsia ba ita-nia soberania no autoridade estadu nian, haree ba importánsia ba ita-nia soberania no autoridade estadu nian, Timor-Leste presiza harii Sistema Autoridade Marítima ida atu garante seguransa ba atividades ekonómikas ba ema sira ne’ebé hala’o kna’ar iha tasi laran no atu prezerva ita-nia rekursus, no mós atu hala’o vijilánsia no fiskalizasaun ba área sira ne’ebé tama iba soberania no juridisaun Timor-Leste nian. Ita hotu hanoin foufoun kedas katak importante tebes haburas F-FDTL. Ida ne’e ezijénsia nasionál ida ba ha’u, nuudar Prezidente Repúblika, ida ne’e kestaun boot tebes ida no ita tenke hala’o duni. Tamba ne’e, ita presiza haree nafatin dokumentu sira ne’ebé bele fó dalan ba hadi’a Forsa Defesa no Seguransa Nasionál, atu harii Sistema Autoridade Marítima ho hatama tan ekipamentu ba forsas tuir Lei Programasaun Militár no Infraestruturas.
Timor-Leste demokrátika hatudu foin lalais ne’e ninia maturidade polítika, sívika no vontade koletiva atu haforsa Estadu-de-Direitu Demokrátiku.
Prezidente Repúblika mak defensór principal ba Estadu-de-Direitu, estabilidade polítika no sosiál ho laran haksolok tebes mak ha’u akompaña prosesi diálogu ne’ebé hala’o ho espíritu patriótiku aas, atu buka-hetan konsensu nasionál ida molok harii Governu Konstitusionál foun ba Timor Leste, governu ida ne’ebé hakoak ema hotu, ne’ebé metin, no ukun atu hatán ba povu ninia hakarak.
Timor-Leste labele haluha ninia oan sira ne’ebé mate ba rai ida ne’e.
Ba militár sira hotu, veteranu sira, mártir sira no família sira ne’ebé fó sira-nia vida ba libertasaun Timor Leste no simu sakrifísiu luta nian, ha’u husu atu simu omenájen hosi Estadu no Povu tomak.
FALINTIL-FDTL, nu’udar erdeiru FALINTIL nian, ne’ebé simu devér espesiál atu defende, onra no promove valór sira iha ita-nia sosiedade laran, bele sente orgullu ba hahalok hotu-hotu ne’ebé halo ona no sei halo ba ita-nia rai doben. Timor-Leste no Timoroan hotu-hotu tenke hatudu respeitu no gratidaun ba FALINTIL-FDTL.
Nu’udar Prezidente Repúblika no Komandante Supremu, Ha’u hato’o omenájen no respeitu F-FDTL ho povu Timor-Leste tomak nia naran.
Prezidente-da-Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, nia diskursu iha loron FALINTIL halo tinan-42, Loron-20 Fulan-Agostu.

Photos from Coronel José da Costa Soares "Trix"'s post 03/02/2017

Serimónia Selebrasãun Aniversário ba-dala 16 transformasaun FALINTIL ba FDTL iha Quartel Geral F-FDTL Fatuhada.

Photos from Coronel José da Costa Soares "Trix"'s post 04/12/2016

Dialogu Komunitaria S. E. Prezidente Republika, Taur Matan Ruak iha Suku Uaibobo, Postu Administrativu Ossu,

Photos 04/12/2016

Dialogu Komunitaria S. E. Prezidente Republika, Taur Matan Ruak iha Suku Uaibobo, Postu Administrativu Ossu,

Photos 21/11/2016

Kinta-feira, (17/11), S. E. Primeiru-Ministru RDTL, Dr. Rui Maria de Araújo, hola parte iha Reuniaun Konsellu Superior Defeza no Seguransa nian ne’ebé hala’o iha Palácio Presidencial Nicolau Lobato, Díli.

Photos 05/11/2016

Dili, 5 Novembru 2016 – S. E. Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak akompañadu hosi Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Agrikultura no Peska, Estanislau da Silva no Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Hernâni Coelho hamutuk ho delegasaun to'o hikas iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato Komoro, Díli ho Aviaun Silk Air hafoin dezloka ba Brazil iha loron 27 Outubro hodi entrega Prezidénsia rotativa Komunidade País sira ko’alia Lian Portugés (CPLP) ba Brazíl, ne’ebé Timor-Leste asume durante tinan 2 nia laran hosi 2014-2016.
Xefe Estadu entrega formalmente Prezidénsia rotativa CPLP nian ba Brazil iha iha loron Segunda-feira, 31 Outubro, oras Brazil nian, iha Tersa-feira, 1 Novembru, oras Timor-Leste nian atraves Simeira Xefe Estadu no Xefe Governu País CPLP nian ba dala XI ne’ebé hala’o iha Brazília, Kapitál Brazíl.

Photos 28/09/2016

Casa Militar da Presidência da República

Díli, 27 Setembru 2016 – S.E. Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, Tersa-Feira dader ne’e iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, simu Aprezentasãun Karta Kredensial husi Embaixador foun Repúblika Fiji mai Timor-Leste, Sr. Comodoro Esala Teleni. Hafoin remata ho aprezentasãun Karta Kredensial, kontinua kedan ho enkontru bilateral hodi ko’alia kona-ba kooperasaun bilateral entre país rua nian ne’ebé halao iha Salãun Repúblika Popular Xina, Prezidensia Repúblika.

Photos 21/08/2016

Serimónia komemorasaun loron FALINTIL nian ba dala-41 ne’ebé hala’o iha Quartel General F-FDTL fatuhada, Díli 20 agostu 2016.

Quer que o seu negócio seja a primeira Serviço Governamental em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Categoria

Endereço


Dili